Kad se Clint Eastwood vratio u Ameriku nakon golemog uspjeha "Dolarske trilogije" Sergia Leonea, nije se vratio kao poslušni glumac. Vratio se kao međunarodna zvijezda s jasnom vizijom da više neće igrati po starim holivudskim pravilima. Odbio je velike studijske projekte i umjesto toga odabrao mračniji, kompleksniji scenarij za film "Objesite ga bez milosti", a kako bi osigurao potpunu kontrolu, s financijskim savjetnikom Irvingom Leonardom osnovao je vlastitu produkcijsku kuću, The Malpaso Company - potez koji je u to doba bio gotovo nezamisliv za jednog glumca.
S United Artistsom je dogovorio ugovor koji mu je donio 400.000 dolara, 25 posto neto dobiti i, najvažnije, kreativnu autonomiju. Sam je odabrao redatelja, Teda Posta, s kojim je radio na seriji "Rawhide", preglasavši želje studija. "Objesite ga bez milosti" nije bio samo njegov prvi američki vestern u glavnoj ulozi; bio je to prvi film u potpunosti snimljen pod njegovim uvjetima, kamen temeljac njegove buduće karijere.
Na prvi pogled, priča filma zvuči kao osvetnička saga. Eastwood glumi Jeda Coopera, bivšeg zakondavca kojeg rulja nepravedno objesi zbog krađe stoke. On preživi i umjesto da krene u osobni krvavi pohod, prihvaća posao maršala. Strogi sudac Adam Fenton, lik utemeljen na stvarnom sucu Isaacu C. Parkeru iz Fort Smitha, nalaže mu da svoje napadače privede pravdi - žive. Tu film postaje tmurna studija o prirodi pravde i tankoj granici od osvete. Cooperova potraga pretvara se u moralni labirint gdje je zakon u rukama suca opsjednutog vješanjem ponekad jednako brutalan kao bezakonje rulje. Film je, pod utjecajem sirovosti "špageti vesterna", prepun grubog nasilja i moralno ambivalentnih likova, što ga čini ključnim revizionističkim vesternom. Umjesto jednostavne borbe dobra i zla, publici nudi uznemirujuća pitanja o smrtnoj kazni i mentalitetu mase, teme koje su snažno rezonirale u turbulentnoj Americi kasnih šezdesetih.
Snimanje filma, odrađeno na lokacijama u Novom Meksiku, potvrdilo je Eastwoodov novostečeni autoritet. Producent Leonard Freeman, njegov partner u Malpasu, pokušao je nametnuti autoritet na setu. Eastwood mu je postavio ultimatum: ili će se držati podalje od seta ili će cijela produkcija stati. Freeman se više nije pojavio. Njegov autoritet nije bio samo menadžerski. Eastwoodova posvećenost bila je vidljiva i kroz fizičku predanost ulozi. Inzistirao je na izvođenju vlastitih kaskaderskih scena, uključujući i onu iznimno opasnu u kojoj ga konj vuče preko rijeke Rio Grande s užetom oko vrata. Postov redateljski stil, s brzim zumiranjem na lica i frenetičnom montažom, namjerno je uznemirivao gledatelja i naglašavao nasilje, dok je glazba prizivala djela Ennija Morriconea, dajući filmu prepoznatljivu, grubu atmosferu.
Kad je film u ljeto 1968. stigao u kina, komercijalni odjek bio je golem. S relativno skromnim budžetom od 1,6 milijuna dolara, zaradio je više od 10 milijuna i postao je najveći hit u povijesti otvaranja za United Artists. Kritičar Roger Ebert pohvalio je film riječima: "Na neki način, olakšanje je što se Clint Eastwood vratio kući." Publika ga je prihvatila kao novog kralja američkog vesterna.
Clint Eastwood tada je uspostavio Malpaso kao uspješnu produkcijsku kuću koja će desetljećima proizvoditi hitove, a film je postavio ton za ostatak njegove karijere. Lik Jeda Coopera, čovjeka obilježenog traumom koji djeluje u sivoj zoni između zakona i bezakonja, bio je prototip za kasnije, još slavnije anti-junake poput Prljavog Harryja. "Objesite ga bez milosti" tako je označio početak kraja klasičnog vesterna i najavio dolazak mračnijih, kompleksnijih i nasilnijih priča koje će definirati novi Hollywood.
*uz korištenje AI-ja
Otvori KEKS Pay
Pohvaljujem novinara za dobar članak.