Tijekom 1980-ih Hrvatska je od stranih filmskih projekata koji su ovdje snimani zarađivala oko 20 milijuna dolara godišnje. Danas, kad su filmski budžeti višestruko veći, mi više ne zarađujemo ništa. Strani producenti koji požele doći u Hrvatsku bježe glavom bez obzira kad shvate da nemamo zakonsku regulativu koja bi poticala njihova ulaganja. To se prošle godine dogodilo i s trećim nastavkom kinohita Narnia, koji se trebao snimati u Hrvatskoj. Zgroženi negostoljubivošću naših birokrata, filmaši su na kraju otišli na Novi Zeland.
Mađarska profitirala
Taj malo poznat podatak istaknut je na okruglom stolu o koprodukcijama održanom prije desetak dana u Dubrovniku.
Na njemu su gostovali američki producenti Robert Lantos (Crash, Eastern Promises, Being Julia) i Lisa Cortes (Monster's Ball, Precious). Oboje se slažu: dok ne prilagodimo zakone i ne stvorimo poticajnu klimu, velike produkcije i dalje će zaobilaziti Hrvatsku.
- Neprihvatljivo mi je da negdje uložim 20 ili 30 milijuna, a zatim ne mogu dobiti pet milijuna natrag. Druge države nude povrat novca. Novi Zeland i Kanada zbog toga su postali pravi hit za snimanje. Vi imate neprocjenjive lokacije, ali ako nema povrata poreza, one su nam beskorisne - otvoren je Lantos.
Njegova rodna Mađarska proglasila je dolazak stranih produkcija nacionalnim strateškim interesom. Njihov zakon strancima omogućava povrat 25 posto novca potrošenog za snimanje u Mađarskoj. Trenutačno samo od stranih projekata zarađuju oko 215 milijuna dolara godišnje.
Potaknuta tim primjerom, Srbija upravo izglasava zakon koji bi omogućio povrat 15% uloženog novca stranim filmašima. U samo dva tjedna od vladine inicijative za izglasavanje takva zakona, filmaši koji rade na dva velika hollywoodska projekta počeli su se raspitivati o snimanju u Srbiji. A Hrvatska?
Vlada ne želi pomoći
– U nekoliko navrata pokušavali smo razgovarati s ministrom Biškupićem, koji bi morao predložiti takav zakon kako bismo napokon privukli velike produkcije i zaradili kao filmska lokacija. Naišli smo na potpuno, temeljno nerazumijevanje. U našoj vladi nisu svjesni da film može donositi, a ne samo trošiti novac – kaže nam Mia Pećina, filmska poduzetnica i direktorica Libertas film festivala. Mia je karijeru počela u Americi, gdje je na velikim filmskim setovima učila kako se radi posao.
– Govorimo o milijunima eura koji bi nakon snimanja komercijalnog filma ostali u Hrvatskoj. Tome pribrojite nekoliko stotina, pa i tisuća naših ljudi zaposlenih na snimanju, hotele, novac potrošen u trgovinama i restoranima, a na kraju i turističku promociju. Sve to umjesto nas sada ubiru drugi – upozorava Pećina.
U Splitu se, primjerice, potkraj prošle godine pripremao teren za snimanje filma "Medieval", čiji je budžet procijenjen na 100 milijuna dolara. Kompanija 20th Century Fox u Hrvatskoj je namjeravala potrošiti 16 milijuna dolara. Na projektu su zaposleni naši radnici, od kojih su neki puna dva mjeseca živjeli u hotelu s pet zvjezdica Le Meridien Lav. Snimanje u Splitu, Trogiru i Dubrovniku trebalo je trajati 46 dana, a 420-eročlana ekipa u Hrvatskoj trebala je ostati 10 tjedana. Najavljeno je oko 25.000 noćenja (2,2 milijuna eura), a za dnevnice je predviđen minimum od 1,1 milijun eura. Planirano je i zapošljavanje 10.000 statista. Projekt je odgođen do daljnjega.
Samo za informaciju, drugi nastavak Narnije: Princ Kaspijan bio je snimljen u Sloveniji na reki Soči kod Tolmina. Građevinska firma Primorje je za potrebe filma izgradila ogroman leseni most preko Soče, a i lokalne vlasti i ljudi kao statisti veoma su bili zadovoljni isplačenim otštetama i honorarima.