U svijetu stripa, gdje se crteži pretvaraju u priče, a likovi oživljavaju na papiru, Ivica Bednjanec zauzima posebno mjesto. Njegov je rad obilježio djetinjstvo mnogih generacija, a njegovo ime sinonim je za humor, satiru i originalnost. Na današnji dan, prisjećamo se Ivice Bednjanca, velikana hrvatskog stripa, koji nas je napustio 15. veljače 2011. godine, ostavljajući iza sebe bogato nasljeđe koje i danas živi.
Ivica Bednjanec rođen je u Zagrebu 1. lipnja 1934. godine. Ljubav prema crtanju pokazivao je od malih nogu, a nakon završene grafičke škole, nastavlja školovanje i 1962. diplomira na višoj grafičkoj školi. Prve stripove počinje objavljivati još 1952. godine ("Stanoje Goranin" u Vjesnikovu zabavniku "Petko"), a prvu nagradu dobiva 1957. za strip "Crveni se šuma". Od 1963. do 1968. stvara opus stripova iz hrvatske povijesti, a od 1967. djeluje kao samostalni umjetnik.
Bednjanec je bio nevjerojatno plodan autor. Tijekom karijere duge više od 40 godina, stvorio je više od 2000 tabli stripa i više od 1000 scenarija. Bio je kompletan autor, potpisujući i scenarij i crtež. Predstavljao je Hrvatsku na svjetskim izložbama stripa, a među brojnim nagradama ističu se "Pulcinella" u Napulju 1984., "Andrija" u Ljubljani 1984., Grand Prix u Vinkovcima 1988. te Nagrada za životno djelo također u Vinkovcima 1997., iste godine kada je odlikovan i Redom Danice Hrvatske.
Bednjanec je ipak najpoznatiji po svojim likovima koji su obilježili djetinjstva mnogih. Generacije su odrastale uz njegove stripove u časopisu za djecu i mlade Modra lasta, gdje su puna tri desetljeća izlazili serijali "Osmoškolci i Genije" te "Lastan", no lik koji je postao sinonim za Bednjančevo stvaralaštvo je, bez sumnje, Durica.
Durica, mala temperamentna djevojčica, osvojila je srca čitatelja svih uzrasta. Njezine dogodovštine, prepune humora, ali i suptilne kritike društva, objavljivane su u časopisu "Smib" punih 12 godina. Durica je bila toliko popularna da je prema njoj "Zagreb film" planirao serijal "Male ljubavi", a kasnije je objavljena i knjiga "Durica" u izdanju Školske knjige. Durica je postala više od lika iz stripa – postala je kulturni fenomen.
Bednjanec nije kopirao strane autore, bio je potpuno autentičan i svoj. Njegova velika produktivnost i inzistiranje na komunikativnosti donijeli su mu epitet "pučkog zabavljača", ali je istovremeno bio i iznimno kvalitetan autor. Njegovi stripovi, iako naizgled jednostavni, bili su prožeti dubljim značenjem i često su se doticali važnih društvenih tema.
Osim "Durice", "Osmoškolaca", "Genija" i "Lastana", Bednjanec je stvorio i likove poput Nježnog (u varijantama "Nježni robijaš" i "Nježni sport"), Iverke, Kika i Amice, a značajan je i njegov rad na serijalu "Barun Trenk". Bavio se i grafičkim dizajnom te je radio vizuale, između ostalih, za Chromos i Jugoton.
Ivica Bednjanec preminuo je u Zagrebu na današnji dan 2011. godine. Njegovi stripovi i danas se čitaju, a Durica ostaje jedan od najomiljenijih likova hrvatskog stripa. Bednjanec je dokaz da strip može biti i zabavan i umjetnički relevantan, a njegovo djelo inspiracija je novim generacijama stripaša. Njegovi radovi su dokaz da jednostavnost i humor mogu biti moćno sredstvo za prenošenje važnih poruka - ukratko, Ivica Bednjanec je, bez sumnje, klasik hrvatskog stripa.
Lastan bje najveći.