Godišnje strukovne nagrade za suvremeni ples za 2026. godinu dodijeljene su sinoć u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, prvi put u okviru novog Festivala hrvatske koreografske scene - FUTUR III. Nagrade zajednički dodjeljuju Udruga plesnih umjetnika Hrvatske (UPUH) i Udruga profesionalnih plesnih umjetnika PULS (UPPU PULS), a donose godišnji presjek istaknutih umjetničkih ostvarenja na hrvatskoj suvremenoj plesnoj sceni.
Za najbolju predstavu u cjelini nagrađena je Anna Javoran za predstavu Studija slučaja: Politpornografija, nastalu u koautorstvu i izvedbi s Milošem Janjićem, Teom Kantoci, Anom Novković, Ivanom Pašalićem i Lindom Tarnovski, u produkciji POGONATORA 2025 i Centra za dramsku umjetnost. Nagradu za najbolju koreografiju dobila je Silvia Marchig za predstavu Euridika izlazi, dok je za najbolju izvedbu nagrađena Zrinka Užbinec za predstave Kamo ćemo kad se staklo razbije? i Lutke i koze. Nagrada Milana Broš pripala je Margareti Sinković. Posebnu nagradu za dugogodišnji i izniman doprinos razvoju, vidljivosti i institucionalnom jačanju suvremenog plesa u Republici Hrvatskoj ove godine dobio je Karlovac Dance Festival.
O dobitnicima nagrada za najbolju predstavu u cjelini, koreografiju i izvedbu odlučivao je žiri u sastavu Dragana Alfirević, Espi Tomičić i Kristina Lovrić. O Nagradi Milana Broš odlučivali su Ana Mrak, Ema Kani i Nataša Kustura, dok nagradu za izniman doprinos svake godine dodjeljuju upravni odbori strukovnih udruženja. Žiri je istaknuo kako su sve prijavljene predstave nastale „iz snažnog umjetničkog motiva, u duhu suradnje i dubokog promišljanja kako samog medija plesa, tako i naše društvene stvarnosti“, kao i vitalnost hrvatske plesne scene te snažne i prepoznatljive porive za ustrajnost u bavljenju plesom.
Predstava Studija slučaja: Politpornografija Anne Javoran i tima koautora uzima film Rani radovi i suđenje filmskom redatelju Želimiru Žilniku kao poligon za propitivanje uloge umjetnika i umjetnosti u širem društvenom i političkom životu. Prema obrazloženju žirija, povijesne reference, tekstovi i ideje koje predstava priziva „ne ostaju u prošlosti, već se dovode u izravan odnos sa suvremenim društvenim previranjima i pitanjima otpora, slobode i kolektivne odgovornosti“. Žiri posebno ističe „uzbudljiv i nepredvidljiv dijalog različitih generacija“, odnos jezika moći i sirove, kreativne energije izvođača te hrabre i kolektivne koreografske postupke koji u središte stavljaju individualno i kolektivno tijelo.
Predstavu Euridika izlazi žiri opisuje kao „raskošan koreografski rad koji se izdvaja bogatstvom detalja, promjenjivošću izvedbenih registara i načinom na koji organizira različite individualne prisutnosti unutar zajedničkog prostora“. Autorica mit o Orfeju i Euridici koristi kao prostor za razmišljanje o sumnji, prolaznosti, promjeni i ustrajnosti u nesigurnim vremenima. Žiri posebno izdvaja zrelost u vođenju odnosa između pokreta, glasa i teksta te sposobnost izvođačkih tijela da na jezik i različite materijale odgovaraju fluidno i precizno. Istaknuto je i horizontalno suautorstvo Silvije Marchig, Ane Kreitmeyer, Ane Novković i Silvija Mumelaša, koje donosi „uzbudljivu izvođačku polifoniju“, dok kretanje izvođača i publike kroz različite izvedbene prostore dodatno proširuje koreografsko iskustvo.
Za izvedbu u predstavama Kamo ćemo kad se staklo razbije? i Lutke i koze žiri ističe višegodišnje istraživanje Zrinke Užbinec koje pokazuje „gotovo znanstvenu minucioznost, predanost i upornost“ te jasnu os između istraživanja i izvođenja, u kojoj se jedno i drugo međusobno osnažuju. U solo izvedbi Užbinec pokazuje „izrazitu izvođačku zrelost i tehničku preciznost“, ulažući vlastito tijelo u intenzivan dijalog s klasičnim baletnim nasljeđem i dekonstrukcijom baleta Coppélia. Žiri posebno ističe njezin „istraživački rizik, koncentraciju, izvođačku inteligenciju i spremnost na promjenu“.
Nekadašnja Nagrada ohrabrenja za mlade umjetnike od ove godine nosi ime hrvatske koreografkinje i pedagoginje Milane Broš, osnivačice Komornog ansambla slobodnog plesa (KASP) i jedne od ključnih autorica u razvoju suvremenog plesnog izraza u Hrvatskoj, a dodjeljuje se najperspektivnijem plesnom umjetniku ili umjetnici do 28 godina za sveukupni angažman. Nagrađena Margareta Sinković, prema riječima žirija, svojim djelovanjem pokazuje „zavidnu kombinaciju umjetničke znatiželje i profesionalne discipline“ te posebno ističe „širinu i višedimenzionalnost njezina djelovanja, koja svjedoči o umjetničkoj znatiželji, predanosti i kontinuiranom razvoju vlastite prakse“.
Karlovac Dance Festival već 15 godina doprinosi razvoju i dostupnosti suvremenog plesa u Hrvatskoj. Prema obrazloženju, svojim programom i djelovanjem predstavlja važan prostor susreta umjetnika, pedagoga i publike te značajno pridonosi decentralizaciji suvremenog plesa u Hrvatskoj. „Tijekom petnaest godina kontinuiranog djelovanja KDF je uspio izgraditi i održati prostor za suvremeni ples, a kroz rezidencije, istraživačke i produkcijske projekte, radionice i međunarodne suradnje kontinuirano gradi uvjete za umjetnički rad i susret lokalne sredine s domaćom i međunarodnom plesnom scenom“, stoji u obrazloženju. Žiri dodatno ističe povezivanje festivala s gradskim kulturnim institucijama čime se pozicionira kao sastavni dio kulturnog života Karlovca.
Uz nagrade u redovnim kategorijama, žiri je ove godine odlučio dodijeliti i tri izvanredna priznanja. Branko Banković dobio je Posebno priznanje za autorsku osobitost i dosljednost umjetničkog izričaja. Roberta Milevoj dobila je Posebno priznanje za istraživačku plesnu praksu. TRAS kolektiv i Matija Ferlin dobili su Posebno priznanje za razvoj kolektiva kroz umjetničku suradnju.
Nagrade prvi put dio novog festivala hrvatske koreografske scene - FUTUR III.
Godišnje strukovne nagrade ove su godine prvi put dodijeljene u okviru Festivala hrvatske koreografske scene - FUTUR III., novog formata u organizaciji dvaju strukovnih udruženja kao mjesta predstavljanja recentne hrvatske plesne produkcije, okupljanja struke i promišljanja njezine budućnosti.
Otvori KEKS Pay
