Egzotični ugođaj, raskošna melodika i priča o ljubavi koja se odvija između dvaju duboko podijeljenih svjetova obilježili su sinoćnju izvedbu Delibesove Lakmé u HNK-u u Zagrebu. U gostovanju Slovenskoga narodnog gledališča Maribor, koje je publici donijelo jednu od najpoznatijih opera francuskoga repertoara 19. stoljeća, nježna melodioznost Delibesove partiture susrela se s pričom o ljubavi, vjeri, identitetu i nepremostivim kulturnim razlikama. Izvedbom je ravnala dirigentica Mojca Lavrenčič, a režiju potpisuje Pier Francesco Maestrini. Gostovanje je održano u sklopu četvrtoga međunarodnog Zagrebačkog opernog festivala.
Opera francuskoga skladatelja Léa Delibesa, praizvedena 1883. u pariškoj Opéra-Comique, donosi priču o mladoj hinduističkoj svećenici Lakmé i britanskom časniku Géraldu, čija se ljubav od samoga početka nalazi između osobne čežnje i društvenih, vjerskih i političkih okolnosti. U izvedbi mariborskoga ansambla naglasak je bio na glazbenoj strani djela.
Delibesova partitura pokazala se u svoj svojoj eleganciji i rafiniranosti – od nježnih, gotovo intimnih trenutaka do virtuoznih vokalnih dionica i raskošnih orkestralnih prizora. Dirigentica Mojca Lavrenčič vodila je izvedbu s osjećajem za transparentnost partiture i njezine brojne nijanse, dopuštajući melodiji da ostane u prvome planu, ali pritom ne zanemarujući dramsku napetost.
Posebno mjesto pripalo je dvama najpoznatijim glazbenim trenucima opere. Cvjetni duet donio je prepoznatljivu Delibesovu lirsku profinjenost, dok je Arija zvončića ponudila jednu od najzahtjevnijih vokalnih točaka partiture. Upravo u tim trenucima Lakmé otkriva zbog čega je njezina glazba preživjela daleko izvan konteksta u kojem je opera nastala.
Redatelj Pier Francesco Maestrini ljubavnu priču postavio je u središte izvedbe, ne zanemarujući složenost svijeta u kojem se ona odvija. Susret Lakmé i Géralda tako nije samo romantična priča o dvoje mladih koji pripadaju različitim kulturama, nego i priča o pripadanju, vjeri i granicama koje pojedinac teško može prijeći.
Sukob osobnog izbora i kolektivnih pravila ostaje jedna od trajno zanimljivih dimenzija opere. Mariborska Lakmé otvorila je i pitanje načina na koji danas promatramo operne prikaze drugih kultura. Djelo više nije moguće promatrati samo kroz fascinaciju egzotičnim motivima 19. stoljeća; njegova se priča danas čita i kao susret različitih kulturnih perspektiva, obilježen odnosima moći koji određuju sudbine njezinih junaka.
Zagrebačka publika izvedbu je pratila s velikom pozornošću, a nakon završetka nagradila mariborske umjetnike dugim i toplim aplauzom. Posebno su se istaknuli trenuci u kojima je Delibesova glazba došla do punog izražaja, potvrđujući njezinu iznimnu sposobnost da i danas neposredno dopre do slušatelja.
Gostovanje Slovenskoga narodnog gledališča Maribor u Zagrebu pritom je dio šire umjetničke razmjene dvaju nacionalnih kazališta. Već 1. listopada Opera HNK-a u Zagrebu gostovat će u Mariboru s Zajčevom Erom s onoga svijeta, čime se festivalski susret nastavlja i izvan zagrebačke pozornice te dodatno učvršćuje suradnju dviju kazališnih kuća.
Otvori KEKS Pay
