Pregršt pohvala i čestitki dobila je prof. dr. sc. Jasna Horvat, osječka književnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, jedina hrvatska Oulipovka na predstavljanju svoga romana "Bizarij“ o povezanosti Osijeka i Beča putem lika i djela Eugena od Savoje, održanom u četvrtak navečer u Hrvatskom centru u Beču.
Prolazeći ključnim elementima biografije Eugena od Savoje, Horvat je naglasila njegove doživljaje koji su dugoročno oblikovali život grada Osijeka i šire regije. Ukazala je i na različite djelatnosti kulturne industrije kojima bi Eugen od Savoja kao poveznica Osijeka i Beča mogao biti "predmet proizvodnje“ i kroz to i "proizvod“ koji ova dva grada spaja na novi način. Na to je ukazala i u knjizi "Nevidljivo nakladništvo“ (2012.), napisanoj u suautorstvu s docenticom Nives Tomašević.
- U knjizi smo pojasnile puno toga što se danas može učiniti apostrofirajući lik i djelo Eugena od Savoje, ukazujući na veliki značaj te osobe ne samo za austrijsku, nego i za hrvatsku povijest - rekla je Jasna Horvat napomenuvši kako bi trebalo više kulturnih aktivnosti koje bi povezale Osijek i Beč "temeljem baštine, prošlosti i činjenica“.
- Treba se samo pokrenuti jer ima mnogo načina kako oživjeti poveznice koje nam je ostavio Eugen od Savoje, od kulturnih proizvoda, knjiga i mjuzikla i kulturnih kontakata preko turizma, primjerice Kopački rit, Bilje, plovni put i povezivanja književnih, artističkih, dokumentarističkih i turističkih sadržaja do multimedijskih spektakala i drugih načina promoviranja srednjoeuropskog kulturnog identiteta- ustvrdila je.
Govoreći o Bizariju istakla je kako ga predstavljaju vezničke riječi koje pojašnjavaju načine na koji se likovi vežu uz grad Osijek.
- Teško prihvaćam da je spoznaja koju sam primila konačna, pa sam krenula preispitivati zašto sam vezana upravo za grad Osijek, kojeg nisam napustila ni '91., ni kasnije kada je moja generacija odlazila iz njega – trbuhom za kruhom – a niti danas kada neke druge generacije odlaze u Irsku, Švedsku, Škotsku i druge zemlje. Shvatila sam da su veznici suprotnosti i da nas oni vežu. Posegnula sam za gramatikom i pronašla odgovor, a to je da su veze naše zavisne i nezavisne kao što su i veznici kojima sam pokušala pridružiti životopise osječkih osobnosti proteklih dvije tisuće godina koje su se upisale u vrijeme svojim djelovanjem¸- rekla nam je ova jedinstvena hrvatska autorica sklona književnom eksperimentu, koja na zanimljiv način spaja znanost i umjetnost.
U nizu zavisnih i nezavisnih veza spomenula je, između ostalih, slikara Adolfa Waldingera koji se je načinskim vezama upisao u osobnosti grada Osijeka i Eugena od Savoje koji je ponio zaključne veze i svojim djelovanjem zaključio epizodu turskog osvajanja Osijeka i šire regije izgradivši sustav povezanih gradova utvrda, počevši od Stare Gradiške, Slavonskog Broda i Osijeka do Petrovaradina i Beograda.
- On je posebno snažno upisan u povijest Osijeka i bez njega ne bi bilo ni današnje osječke Tvrđe - konstatirala je. Uz Bizarij (2009.), osvrnula se je i na svoje ostale do sada objavljene naslove među kojima je izdvojila romane Az (2009.), Auron (2011.), Vilikon (2012.) i Alikvot (2014.), u kojima je književna kritika prepoznala utjecaj OULIPO-vaca, skupine uglavnom francuskih književnika i matematičara okupljenih pod imenom Oulipo (Ouvroir de litterature potentielle-Radionica potencijalne književnosti). Kako nam je rekla, riječ je o propitivanju književnosti kroz postavljanje različitih ograničenja najčešće matematičke prirode ugrađenih u sve odrednice teksta.
U Azu je ograničenje glagoljički sustav pismena, u Auronu je to kod ljepote izražen kroz elemente Fibonaccijeva niza, u Vilikonu je čitatelju ponuđeno čitanje teksta slijedom magičnog kvadrata broja dvanaest, a u Alikvotu, pravi su završeci oni kojima se numeracija poglavlja može podijeliti bez ostatka.
- ULIPO-vci su moj uzor, prije svega Italo Calvino, Georges Perec, Raymond Queneau i drugi. Čitajući ih, uživljavala sam se u njihov svijet igre koji je postao i moj. Ta igra pravilima i tekstovima koji su spoj književnosti i matematike za mene su pravi izazov - istaknula je Horvat napomenuvši kako ne spada u grupaciju Radionica potencijalne književnosti osnovane u Parizu 1960 godine, no da ju je Oulipovce, u Hrvatskoj malo poznate, svrstala književna kritika.
Zahvaljujući profesorici Horvat na predstavljanju svog jedinstvenog i originalnog stvaralačkog opusa koji je oduševilo bečku publiku, predsjednica Matice Hrvatske Beč Željka Caparin, koja je ugostila osječku autoricu rekla je kako su njeni romani "vrijedne studije koje u sebi ujedinjuju znanost i umjetnost“, te na taj način doprinose promidžbi hrvatske kulturne baštine u zemlji i inozemstvu.
Glazbeni okvir predstavljanju dao je ansambl Dubrovački kavaljeri iz Beča. Jasna Horvat rođena je 1966. godine u Osijeku. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine te Pečata grada Osijeka za doprinos književnosti i populariziranje kulture 2011. godine.
>> U novoj knjizi J. Horvat osječka povijest vezana je veznicima
