Bivša ministrica kulture, istaknuta sveučilišna profesorica, teoretičarka književnost, autorica i urednica Andrea Zlatar Violić preminula je u 66. godini. Iako službena potvrda te vijesti u trenutku pisanja ovog teksta još nije objavljena, Večernjem listu potvrđena je iz više pouzdanih izvora. Hrvatska javnost tako se oprašta od jedne od najkompleksnijih figura novije političke i kulturne povijesti, a njezino nasljeđe još dugo će se promatrati i kroz prizmu značajnih akademskih uspjeha, ali i političkih pogrešaka i skandala koji su obilježili njezinu ministarsku karijeru.
Andrea Zlatar Violić rođena je 13. travnja 1961. godine u zagrebačkoj obitelji intelektualaca. Pohađala je osnovnu školu koja je nosila ime po sedam sekretara SKOJ-a, a potom je završila Klasičnu gimnaziju. Njezin akademski put bio je besprijekoran i ispunjen priznanjima. Diplomirala je 1984. godine komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je nagrađena Rektorovom nagradom. Još tijekom studentskih dana aktivno se uključila u javni život kao urednica kulture u Studentskom listu i na Radiju 101. Nedugo nakon diplome počela je raditi na Odsjeku za komparativnu književnost na matičnom fakultetu, gdje je magistrirala 1988. godine na temu “Davidijade” Marka Marulića, a doktorirala četiri godine kasnije s radom “Modeli srednjovjekovne autobiografije: ispovijest i životopis”.
Autorica je i niza znanstvenih i esejističkih knjiga, među kojima su “Istinito, lažno, izmišljeno: Ogledi o fikcionalnosti” (1989.), “Marulićeva Davidijada: epska tehnika i biblijski predložak u Marulićevu spjevu Davidias” (1991.), “Veliko spremanje: Dnevnik učene domaćice” (1995.), “Autobiografija u Hrvatskoj: Nacrt povijesti žanra i tipologija narativnih oblika” (1998.) i “Ispovijest i životopis: Srednjovjekovna autobiografija” (2000.). Objavila je i knjige “Tijelo, tekst, trauma: ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti” (2004.), “Prostor grada, prostor kulture” (2008.) te “Rječnik tijela: dodiri, otpor, žene” (2010.). Za svoj rad dobila je brojna priznanja, među kojima i nagradu Kiklop. Bila je jedna od osnivačica dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja Zarez, radila je kao vanjska suradnica na Akademiji dramskih umjetnosti te uređivala Algoritmovu biblioteku AZ. Njezin znanstveni doprinos prepoznat je i izvan granica Hrvatske, pa joj je tako francuska vlada 2004. godine dodijelila Orden viteza književnosti i umjetnosti. Bila je u braku s poznatim kazališnim redateljem Božidarom Violićem, koji je preminuo 2020. godine.
Zlatar Violić u politiku je ušla “gotovo slučajno” 2001. godine, prihvativši poziv Vesne Pusić da kao nestranačka stručnjakinja preuzme resor kulture u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu. Službeno je postala članica Hrvatske narodne stranke 2005. godine, bila je i potpredsjednica zagrebačkog ogranka HNS-a, a nakon izborne pobjede Kukuriku koalicije krajem 2011. godine imenovana je ministricom kulture u Vladi Zorana Milanovića. Veliki dio kulturne scene dočekao ju je s oduševljenjem i entuzijazmom, videći u njoj, kako se pisalo, svojevrsnu “spasiteljicu”. Međutim, njezin mandat na koncu bio je obilježen optužnicama, aferama i istragama.
Prvo veliko razočaranje uslijedilo je kada je proračun za kulturu pao na rekordno niskih 0,49 % državnog proračuna, što su joj mnogi kolege zamjerili. Umjesto obećanih reformi, donošeni su zakoni, poput onih o kazalištima ili muzejima, nailazili na oštre kritike.
Uz političke afere, našla se i u središtu skandala vezanog uz doktorski rad njezine bliske suradnice Martine Borovac Pečarević, tadašnje načelnice Sektora za europske poslove i medije u Ministarstvu kulture, kojoj je Zlatar Violić bila i mentorica. Naime, Nina Obuljen, sadašnja ministrica kulture i medija, prijavila je nadležnim sveučilišnim tijelima sumnju da je u doktorskoj disertaciji Martine Borovac Pečarević plagiran velik dio njezina magistarskog rada. Deset godina kasnije, 2022., Senat Sveučilišta u Zagrebu Borovac Pečarević oduzeo je doktorat, zaključivši da se radi o plagijatu.
Ono što je konačno zapečatilo političku karijeru Zlatar Violić bila je afera s “peglanjem” službenih kreditnih kartica. Državna revizija otkrila je da je Zlatar Violić nepropisno koristila proračunski novac, nakon čega je u ožujku 2015. godine podnijela ostavku. USKOK je kasnije podignuo optužnicu koja ju je teretila da je od ožujka 2012. do ožujka 2015. godine oštetila državni proračun za iznos od gotovo 100 000 kuna te da je novac namijenjen reprezentaciji i službenim obvezama trošila po ugostiteljskim objektima u privatne svrhe.
Kako je po njezinu odlasku zaključio novinar Večernjeg lista Denis Derk: “Dojam je da ministrica, inače inteligentna i obrazovana žena, u svom Ministarstvu nije uspjela (ad)ministrirati u skladu sa zakonima i potrebama zemlje. Ponovno se pokazalo da je teorija jedno, a praksa nešto sasvim drugo, ali i da je put u pakao popločan dobrim namjerama.”
Samo nekoliko mjeseci nakon što je bila prisiljena napustiti ministarsku fotelju doživjela je i tešku nesreću. U srpnju 2015. godine, dok je boravila u obiteljskoj kući u Trstenom pored Dubrovnika, pala je s balkona, s visine od otprilike osam metara. Zadobila je izuzetno teške ozljede, uključujući komplicirani prijelom bedrene kosti, a od posljedica pada nikada se nije u potpunosti oporavila i povukla se iz javnog života. Međutim, još nekoliko godina, unatoč bolovima i poteškoćama s kretanjem, nastavila je svoj rad na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njezini studenti, među koje se ubraja i potpisnica ovih redaka, pamtit će je kao izvrsnu predavačicu koja je aktivno sudjelovala u diskusijama na predavanjima i konzultacijama te kao iznimno susretljivu osobu, uvijek spremnu pomoći studentima koji su iskazivali interes.
Otvori KEKS Pay
O peglanju kartica ni slova! Da za SDP-ovce vrijedi o mrtvima sve najboje!