Siječanjske bi plaće za nešto više od milijun zaposlenih trebale porasti od 53 do 918 kuna, a veće mirovine očekuje i približno dvjesto tisuća umirovljenika – sve je to posljedica povećanja neoporezivog dijela dohotka i primjene stope od 40 posto na osnovicu iznad 13.200 kuna. Najveće povećanje plaća mogu očekivati osobe s neto plaćama od 10 do 12 tisuća kuna. No, od siječnja počinje oporezivanje kamata na štednju, koje će zahvatiti 400 tisuća građana koji štede u bankama.
Kamate sve niže
Kamate će se oporezivati sa 12 posto poreza i pripadajućim prirezom, od čega država očekuje oko 300 milijuna kuna. Učinak poreznog rasterećenja plaća i mirovina veći je šest puta od proračunskog dobitka na kamatama pa proizlazi da će, ako su zaposleni ili imaju mirovinu veću od 3800 kuna, građani u najavljenoj poreznoj raspodjeli proći nešto bolje od centralne i lokalne države. Ministarstvo financija tvrdi da će kamate na štednju znatnije zahvatiti u džepove 50 tisuća štediša, koji u prosjeku imaju po 1,5 milijuna kuna na svom računu u bankama, dok su štedni depoziti ostalih građana skromniji. Na 1,5 milijuna kuna štednje godišnje se dobije 45 tisuća kuna kamate, od čega će državi otići 5400 kuna. Štediše koji u banci imaju 100.000 kuna i na to godišnje dobiju 2500 kuna kamate, platit će 300 kuna poreza. Kamate na štednju plaćat će se, neovisno o iznosu, istodobno s isplatom ili pripisom kamata, ali kamate na obveznice bit će oslobođene poreza. Također, neće se oporezivati plus na tekućim računima ako je kamata po viđenju manja od 0,5 posto. Nema banke u Hrvatskoj u kojoj je kamata po viđenju veća od 0,5 posto, a sve niže su i kamate na oročenu štednju, koje su u rasponu od 1,5 do najviše 3 posto, ovisno o valuti i duljini oročenja. Hrvatska među posljednjima u Europi poduzima oporezivanje kamata, a vlast se ne boji odljeva kapitala jer su u drugim zemljama kamate još niže. Posljednjih tjedana u Njemačkoj se, primjerice, događa dosad nezamisliva pojava da banke imaju negativne kamate, odnosno naplaćuju od štediša naknadu za čuvanje novca. Slično se prema poslovnim bankama odnose i monetarne vlasti, sve u namjeri da potaknu trošenje novca i novi investicijski ciklus. Kamate koje su obračunate do 31. prosinca 2014. godine neće podlijegati oporezivanju bez obzira na to kad se isplaćuju ili pripisuju. Od siječnja će 12 posto poreza na dividendu plaćati i mali dioničari, a od siječnja 2016. plaćat će se i porez na kapitalnu dobit. Pojednostavnjeno, kupac dionica platit će 12 posto poreza na razliku između prodajne i kupovne cijene dionice. Prinosi na premije životnog osiguranja i dobrovoljno mirovinsko osiguranje neće se oporezivati. Bitno će se suziti i broj građana koji će morati podnositi godišnje prijave poreza na dohodak.
Doprinosi za mlade
Jedna velika porezna olakšica vezana je uz zapošljavanje mladih. Tvrtke koje zaposle mlade do 29 godina na neodređeno vrijeme bit će oslobođene plaćanja bruto dva doprinosa na njihove plaće idućih pet godina. Ministar Mirando Mrsić kaže da oslobođenje uključuje plaćanje zdravstvenog doprinosa, doprinosa za zapošljavanje, ozljede na radu i zapošljavanje invalida – ukupno 17,3 posto doprinosa za tog radnika. Od siječnja 2015. povećat će se i naknada za stručno osposobljavanje koje isplaćuje Zavod za zapošljavanje sa 1600 na 2400 kuna mjesečno. Povećanje će, kaže ministar Mrsić, uključiti i postojeće korisnike te naknade, a novac će stići iz europske garancije za mlade.
>> Veće plaće tek u siječnju, a ne od prosinca kako se ranije planiralo
>> Porez ipak na svu zaradu od dividendi
>> Bubalo: Najavljene izmjene poreza na dohodak ubit će jedinice lokalne uprave
Komitetlije imaju izglede da spase državu od financ. kraha jedino da postupe kao i prethodnici, odnosno zaplijene tzv. staru deviznu štednju - u ime svetosti očuvanja države, naravno, da osakate privatnu imovinu. I ovaj porezni prijedlog je u tom smjeru, ali sustići će ih izbori i upepeliti sve te sadizme a la Linić, na veselje puka. Ode crvena mast u propast!