Država je ove godine prikupila čak 2,6 milijardi kuna manje nego što je planirala pa se proračunski prihodi spuštaju s planiranih 117 na 114,5 milijardi kuna. Istovremeno se rashodi režu za približno 600 milijuna, na 130 milijardi pa će minus u državnoj blagajni skočiti na 15,6 milijardi kuna. Rebalansom proračuna osigurava se 840 milijuna kuna za plaće i mirovine, koje će se namaknuti preraspodjelom iz resora koji dosad nisu realizirali planirane investicije, s materijalnih troškova i subvencija.
Još bez sankcija EU
Konačan je rezultat Vladina rebalansa povećanje minusa u državnoj blagajni za 1,8 milijardi kuna, odnosno deficit od 4,8% BDP-a. S tom razinom deficita Hrvatska se gotovo vratila na ostvarenja u 2013. godini, što je i svojevrsno priznanje Vlade da nije uspjela spustiti potrošnju na razinu koju joj je postavila Europska komisija procedurom prekomjernog deficita. Vlada se obvezala da će Hrvatska do kraja 2016. spustiti manjak u državnoj blagajni na manje od tri posto, a kako je iduća godina izborna, nitko više ne očekuje da će se zaostajanje u ovoj godini nadoknaditi oštrim rezovima uoči parlamentarnih izbora. Za to prekoračenje ne treba očekivati neke brze sankcije iz Bruxellesa, ali stvarna kazna vidjet će se u visini premije koju će Hrvatska platiti prilikom sljedećih zaduženja i razlici u cijeni u odnosu na druge zemlje. Češka i Slovačka, primjerice, na svoj novi dug plaćaju samo 1,2 posto premije. Procjena je da će Europska središnja banka pumpati eure na tržište još najviše godinu i pol, nakon čega će se sve rizične države naći na ledu, a među njima i Hrvatska jer se sporo prilagođava i zaostaje u reformama. Milanovićeva je vlada preuzela upravljanje državom kad su godišnji prihodi proračuna bili 107 milijardi, a rashodi 121 milijardu kuna. U tri godine rashodi su se povećali za devet milijardi kuna, najviše zbog članarine u EU i rasta kamata, ali takav tempo rasta potrošnje nisu pratili prihodi iako se povećavala porezna presija. Ulaskom u EU Hrvatska je ostala bez znatnog dijela prihoda od carina, a sve veći problem postaje naplata PDV-a.
Uskoro repriza
Počev od prosinca, rebalans će ipak donijeti rasterećenje plaća povećanjem neoporezivog dohotka na 2600 kuna, ali očekuje se uvođenje poreza na kamate od 2015. i uvođenje poreza na kapitalnu dobit od 2016. godine. Procjenjuje se da će zbog rasta neoporezivog dijela dohotka i promjene platnih razreda država i lokalne jedinice ostati bez 2,1 milijarde kuna od poreza na dohodak. Za dva tjedna pred Vladom bi se trebao naći i prijedlog proračuna za 2015. godinu, koji bi, ako je vjerovati najavama ministra financija Borisa Lalovca, trebao spustiti rebalansirane rashode nekoliko milijardi.
>> Hrvatska napredovala na ljestvici Svjetske banke. Grčić: Mjerimo se prema najboljima
>> Dalić o novom zaduženju od milijardu eura: To je očekivano i razumno
Novo zaduženje za milijardu eura, novi porezi za 2015. i 2016., kresanje investicija i nastavak neodrživog manjka javnih financija od gotovo 5 posto zemlje koja je prezadužena i čiji je kreditni rejting pao ispod rejtinga smeće. Sad je propala i "monetizacija" autocesta od čijih se tri milijarde eura trebalo "preživjeti" do sljedećih izbora. Josipović o ovome ni riječi. Njemu je od presudne važnosti Kolindin ugovor o radu pri NATO-u, od Milanovića nitko ništa i ne može očekivati. A zemlja ide prema katastrofi. U 2016. po svemu sudeći proglašavamo bankrot.