Među mladima u Hrvatskoj više nije pitanje otići ili ne, nego se samo traži najbolje odredište, a među njima je i dalje najpopularnija Njemačka. Pa je tako u prvih šest mjeseci prošle godine, objavljeno je u Njemačkoj, među 667.000 useljenika bila i 21.000 Hrvata. To je dvostruko više nego u prvoj polovini 2013. godine! U Njemačku žele i deseci tisuća ljudi koji posljednjih mjeseci odlaze s Kosova, s prizorima pravog masovnog egzodusa. Kosovski šef diplomacije Hashim Thaçi ima objašnjenje, tvrdi da se Kosovom pronio glas da se u Njemačkoj lako može do radne dozvole, što nije istina, ali su mnogi nasjeli, tvrdi on. Samo ove godine u Njemačku je ušlo 18.000 ljudi s Kosova, traže azil, a njemački političari već traže da ih se po kratkom postupku istjera.
Useljavanje u Njemačku lani je naraslo 20 posto, nakon što su početkom 2014. ukinuta ograničenja za državljane Rumunjske i Bugarske koja su trajala sedam godina. Među 667.000 useljenika bilo je tako najviše Rumunja, 98.000, Poljaka 96.000, Bugara 38.000. Međutim, ipak nije tako lako snaći se u Njemačkoj pa se mnogi ubrzo vraćaju kući. Iseljenika je u prvoj polovini 2014. bilo 427 tisuća. Dok u Hrvatskoj traju borbe za političke položaje, koji nose kraljevske beneficije, avion za odlazak na posao i 15 do 20 tisuća kuna plaće za prijatelje, ostajemo i dalje zemlja iseljavanja, koja nikad u povijesti nije uspjela biti dovoljno prosperitetna da nitko ne mora trbuhom za kruhom. Demograf Anđelko Akrap ističe da bi se morala utemeljiti nacionalna demografska politika koja se ne bi mijenjala sa svakom strankom na vlasti. A tu je i problem što se Hrvatska sastoji od goleme glave na slabom tijelu jer u Zagrebu i prstenu živi 27 posto stanovništva, a veliki dijelovi zemlje, poput Slavonije, na udaru su siromaštva.
– Kosovo još ima velik prirodni prirast i može podnijeti odlazak stanovništva, ali Hrvatska to više ne može podnijeti – ističe Akrap.
>> Kako to Letonija može, a mi ne
>> Emigracija: Mladi iz Hrvatske bježe u Kanadu, novu obećanu zemlju
>> Demograf Anđelko Akrap: Hrvatska će 2050. godine imati samo 3,5 milijuna stanovnika
Vani se cijeni znanje ovdje politička pripadnost plus rođačke veze, šta drugo preostaje osobi koja želi samo raditi i živjeti od svoga rada. Jedino je žalosno u tome što napuštamo zemlju koju volimo zbog te nepravde koja se ovdje vidi na svakom koraku i ostavljamo prostor tima što se maćehinski ponašaju prema državi .