Prema informacijama iz banaka, Vladin model konverzije kredita u švicarskim francima donio je nižu ratu stambenih kredita za približno 60% dužnika, no preostalih 40% dočekao je hladni tuš jer im je po novome rata kredita veća nego što je bila dosad!
Skupi eurski krediti
U toj su gubitničkoj skupini tisuće ljudi koji su među prvima od 2003. do 2005. godine uzeli kredite u francima, zatim svi koji su se zadužili po povlaštenim kamatama, bilo da su radili u bankama ili tvrtkama koje su imale posebne ugovore, te ljudi koji su uletjeli u neke akcijske kredite za mlade s nižim kamatama. Procjenjuje se da je više rate kredita od postojećih dobilo oko 22 tisuće korisnika stambenih kredita u CHF, dok će njih 33.000 plaćati manje rate! Prema nepotpunim informacijama, u toj brojnijoj skupini rate će biti niže od 200 do 500 kuna. Konverzija je, međutim, otkrila da je i uz divljanje tečaja 40 posto dužnika u francima prolazilo bolje od dužnika u eurima jer su eurski krediti bitno skuplji.
U bankama kažu da su svim dužnicima otpisali 20 do 30 posto glavnice, no neovisno o tome velikom broju klijenata stambeni bi krediti nakon konverzije trebali poskupjeti od 100 do 150 kuna u odnosu na dosadašnje rate zbog razlike u kamati! U Erste banci tako kažu da je "manjak uplaćenih sredstava u odnosu na istovrsni eurski kredit u najvećoj mjeri evidentiran kod stambenih i adaptacijskih kredita podignutih 2004. i 2005. godine, kod kojih je preostao dulji rok otplate.
S druge strane višak uplaćenih sredstava evidentiran je kod kredita podignutih nešto kasnije, posebno 2007. i 2008., te s kraćim preostalim rokom otplate". Ministar financija Boris Lalovac kaže da neće ništa komentirati dok ne prouči o čemu je riječ pa je za danas zakazao hitan sastanak s Udrugom Franak i guvernerom HNB-a, od kojeg očekuje da pošalje inspekciju u banke i prouči iznose kamatnih stopa za eurske kredite. Krediti u francima za većinu su dužnika poskupjeli s povlaštenih 3,23 posto na oko 6 posto, a navodno ima primjera da su za pojedina razdoblja neke banke obračunavale kamate i do 9 posto, što još treba provjeriti. Pritisak je i na rascijepljenoj Udruzi Franak koja se našla u neobranu grožđu jer je zajedno s Ministarstvom financija sudjelovala u donošenju zakona.
Zamrzavanje do veljače
HNB je upozoravao da predloženi model ne mora biti povoljan za sve dužnike, no ni njihove procjene nisu pokazivale da je riječ o tako velikom broju! Ispostavilo se da su građani koji su uzeli stambeni kredit od 100 tisuća eura 2005. nakon konverzije dužni bankama oko 5000 franaka! Prihvate li konverziju, oni taj novac, kažu u bankama, ne moraju odmah vratiti, nego im se za toliko povećava glavnica pa će ga otplaćivati do kraja kredita. Tko ne prihvati konverziju, ostaje mu povlaštena kamata od 3,23, no zamrznuti tečaj franka koji je oko 8 posto niži od tržišnog moći će koristiti još dva i pol mjeseca. Od HNB-a se očekuje da presiječe što će biti s aneksima u kojima banke spominju poništavanje konverzije u slučaju da Ustavni sud sruši zakon.
>>Erste u aneks ugovora uvrstio mogućnost da se ukine konverzija
>>Banke šalju prve izračune konverzije kredita u švicarcima
Boris Lalovac osobno je trebao radit nove izračune. Još jedan nepredviđeni trošak za banke, još skuplji krediti za buduće korisnike.