Tekuća godina mogla bi donijeti olakšanje i zaustaviti propadanje gospodarstva, ali u fazu u kojoj se ljepše živi i lakše diše doći ćemo tek 2021. Tada ćemo se vratiti na standard iz 2008. Tako je izračunao ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević koji napominje da ne želi širiti pesimizam, ali da moramo biti svjesni da smo treća najsiromašnija zemlja Europe koja godinama bilježi pad gospodarskih aktivnosti.
Nemamo ni za kamate
Čak je i Slovenija u zadnjem tromjesečju 2013. zaokrenula i postigla rast od 1,9 posto pa su iza nas po rezultatu samo bankrotirana Grčka i Cipar. Siromašnije od Hrvatske samo su Bugarska i Rumunjska, napominje Lovrinčević. Ipak, Rumunjska se uz pomoć Međunarodnog monetarnog fonda izvlači iz krize. U zadnjem dijelu godine tako su imali 4,1 posto rasta. Ona je u grupi s Portugalom i Španjolskom.
– To su zemlje koje su uspjele počistiti bilancu javnog sektora i nametnuti reforme. Hrvatska to nije napravila pa joj zato raste javni dug, a kamate će biti sve teže otplaćivati – ističe Lovrinčević napominjući da je za otplatu kamata uz zadržavanje iste razine potrošnje potreban rast BDP-a od minimalno 3 posto.
– Prvo tromjesečje 2014. moglo bi se pokazati kao nagovještaj zaustavljanja pada, ali ova će godina na kraju biti godina stagnacije – ističe Lovrinčević nazivajući 2014. godinom ‘zamrznutog gospodarstva’. Ne vjeruje da će doći do oporavka osobne potrošnje, odnosno potrošnje građana jer ih na to neće potaknuti ni optimizam ‘u zraku’ ni veće plaće. Neće biti ni rasta zapošljavanja pa se život za običnog građanina neće mnogo promijeniti. Iduće godine u ovo vrijeme mogli bismo, kaže analitičar, imati jednak broj nezaposlenih kao i ove. Uvoz i izvoz odredit će statistički pogled na 2014. jer velikih investicijskih skokova neće biti.
O štednji samo priče
Analizirajući proteklu godinu Lovrinčević se osvrnuo na rast državne potrošnje napominjući da je to i statistički pokazatelj da se u državi nije štedjelo, već da se o štednji samo pričalo te da je 2013. deficit bio veći od onog godinu prije. Procedura prekomjernog deficita prisilit će državu da zaista štedi, a to će daljnje urušiti BDP. Lovrinčević ističe i da je stvarni pad BDP-a u 2013. oko 1,5 posto jer se ove godine obuhvatio dio sive ekonomije, što je popravilo prosjek, ali se i dokazalo da je dio gospodarstva koji je poslovao ‘u bijelom’ pao više nego što statistika govori.
Njemu sigurno standard nije pao.