Pitanje doseljavanja stranaca u Njemačku pripada gorućim pitanjima njemačkoga društva. S jedne strane, gospodarstvu su potrebni stranci, prije svega visokokvalificirani, koji pridonose stvaranju radnih mjesta. Ali, takvi se rjeđe odlučuju na dolazak u Njemačku. Mnogima su privlačnije Sjedinjene Države, kako su pokazala iskustva s vrbovanjem kompjutorskih stručnjaka.
U Njemačku, međutim, najčešće stižu slabije kvalificirani radnici, koji u pravilu padaju na teret državi. Njemačka diljem svijeta slovi kao "obećana zemlja" za tražitelje azila i izbjeglice. Ona je najčešće cilj ilegalnih ulazaka u Europsku uniju.
Posljednjih godina strogim je nadzorom i strožim propisima de facto zaustavljeno doseljavanje stranaca. Već nekoliko godina zaredom broj stranaca gotovo se nije povećavao: koliko ih uđe, toliko i napusti Njemačku - milom ili silom.
Splasnuo je i broj takozvanih "kasnih doseljenika", građana zemalja istočne i jugoistočne Europe koji su podrijetlom Nijemci. Za njih vrijede drukčija pravila. Svatko tko može dokazati da mu je netko od predaka bio Nijemac bez poteškoća može dobiti njemačko državljanstvo. Za njemačke doseljenike također se nude mjere integracije, primjerice, tečajevi njemačkog jezika i sl.
Dugoročno gledano, njemačkom je društvu potrebno pomlađenje kako bi bile osigurane mirovine trenutačno aktivnoj generaciji. Naime, Nijemci u prosjeku imaju manje djece pa se broj zaposlenika sve više približava broju umirovljenika. U tomu mogu pridonijeti kasni doseljenici njemačkog podrijetla, a mogla bi i bolja integracija stranaca, koji u pravilu imaju više djece.
BERLIN Anto Janković
Otvori KEKS Pay
