Jedino rješenje za spas eurozone i, posredno EU, uvođenje je fleksibilnog eura. Umjesto rigidne valute, državama članicama bi bilo dopušteno imati “svoj” euro, unutar granica, s različitim tečajevima, a s vremenom bi se razlike smanjivale. Tu ideju iznosi Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, bivši glavni ekonomist Svjetske banke i profesor na sveučilištu Columbia, u svojoj novoj knjizi “Euro: Kako zajednička valuta prijeti europskoj budućnosti”, koja izlazi 16. kolovoza. Euro je opasnost, ali i prilika za Europu.
Trenutačna situacija u Europi nije održiva, ali je pogrešno razmišljati samo o krajnostima. Povratak na prijašnje stanje – ono što se zove “prijateljski razvod” – povukao bi mnoge negativne posljedice. S druge strane, koncept “svi unutra” – stvaranje Europe čije bi članice bile čvršće politički i ekonomski integrirane, u ovom trenu nije prihvatljiv.
– Između te dvije krajnosti, postoji put naprijed: uvođenje fleksibilnog eura – smatra Stiglitz.
Otkako je izbila kriza eura, postignut jest napredak u stvaranju i jačanju institucija eurozone. No nedovoljno da bi sustav zajedničke valute funkcionirao.
Smanjivanje razlika
– Fleksibilan euro nadograđivao bi se na taj napredak i tako stvorio sustav u kojem bi različite države ili skupine država imale svoj euro. Vrijednosti različitih eura bi fluktuirale, ali unutar granica koje bi se s porastom solidarnosti mogle smanjivati. Budu li institucije pratile taj proces, ovoga bi puta zajednička valuta zaista mogla i postići cilj, a taj je promoviranju napretka, solidarnosti i političke integracije – piše Stiglitz.
Ne ide u tehničke detalje kako bi fleksibilan euro funkcionirao u praksi, već samo kaže kako je, uz digitalne sposobnosti modernog financijskog upravljanja, stvaranje primjerene arhitekture sasvim ostvarivo.
– Ključna je točka da, pod fleksibilnim euro sustavom, vrijednost eura jedne ili grupe država mogla bi varirati u odnosu na druge. Takva fleksibilnost u tečajnim razlikama nedostaje sadašnjem sustavu. Po nižem tečaju, države južne Europe, primjerice Grčka i Italija, mogle bi više izvoziti i manje uvoziti. Potražnja bi se povećala, a s njom prihodi i broj zaposlenih. Trenutačno te države mogu postići ravnotežu uvoza i izvoza samo ako zamrznu ekonomiju tako da konzumenti ne kupuju ništa, uključujući i robu iz uvoza – objašnjava.
Ta bi reforma pokazala da je “njemački model” manje impresivan, iako su i stručnjaci upozoravali da je Njemačka, najbolje ekonomija u eurozoni, dobra samo u usporedbi sa susjedima.
– Tečaj bi se sjevernog eura digao, a njemački suficit, što je uzrok globalnog disbalansa, bi se smanjio. Njemačka bi morala pronaći novi motor svog ekonomskog rasta – zaključuje Nobelovac.
Hrvati su odlučili
Bivša ministrica financija Martina Dalić kaže da argumenti u knjizi imaju i svoje protuargumente. Primjerice taj da je posljednjih osam godina ECB vodio različite politike unutar istog i nepromijenjenog institucionalnog i pravnog režima eurozone.
– Što se Hrvatske tiče, koliko god to klišejizirano zvučalo, o poželjnosti eura, a prije toga njemačke marke, odlučuju hrvatski građani kada donose odluku o valuti u kojoj drže svoju štednju. I to je danas dominantno euro – kaže Martina Dalić te tvrdi da bi HNB trebao početi objavljivati istraživanja na temu uvođenja eura kako bi svi segmenti društva znali razloge uvesti euro ili ne.
– Zbog visoke eurizacije uvođenjem eura bi se uklonio tečajni rizik, kamatni rizik i kamate na zaduženja, neizvjesnost od promjena tečaja te transakcijski troškovi jer je Hrvatska mala i otvorena ekonomija – kaže savjetnik guvernera HNB-a Ante Žigman.
>> Brexit već pogurnuo Britaniju u recesiju
a jel u toj knjizi piše taj čovjek kako nije predvidio američku krizu, pucanje mjehura nekretnina, kojekakvih financijskih 'proizvoda'? ne, ne vjerujem da o tome piše. jel možda piše o dobu prije uvođenja eura, i ratu najvećih izvoznika, trgovačkih sila,a, amerike i njemačke? kolki je tečaj eura bio prilikom rođenja u odnosu na dolar, a kolki je sad? kome koristi euro? njemačkoj i još pokojoj zemlji, francuskoj recimo. eu zona je postala zatočenik njemačke. tko gospodari eurom? kako su riješeni javni dugovi zemalja ulaskom u zonu eura? zašto u uniji postoji pravo veta, zašto mali mogu i blokiraju teške odluke? zašto se utjecaj pojedine članice ne mjeri ekonomskom snagom? zašto svaka zemlja eu-a mora ratificirati ulazak nove članice? da, eu će propasti ovakav kakav je sad. ili će usisati nacionalne države, ili će nestati.