Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 53
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PRAIZVEDBA DJELA DAVORA BOBIĆA U SUBOTU U PEČUHU

Drevna levitska glazbala za 'Izaiju'

17.04.2009.
u 21:11

Pečuh je kulturna prijestolnica Europe 2010. godine, a u suradnji s Gradskim poglavarstvom grada Osijeka, pobratima Pečuha, i Kulturnim centrom Osijek koji vodi Antoaneta Radočaj Jerković, naručeno mi je novo djelao – oratorij “Izaija” za sole, pripovjedače, zborove i simfonijski orkestar - kaže skladatelj Davor Bobić.

Riječi najvećeg proroka
Nositelji projekta su Panonska filharmonija i Kulturni centar Osijek uz pokroviteljstvo Europske unije. U tu se suradnju uklopio i Bobićev rodni Varaždin koji ove godine obilježava 800 godina otkako je proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Praizvedba je u subotu navečer u bazilici u Pečuhu, preksutra prva hrvatska izvedba slijedi u osječkoj, a potom u ponedjeljak u varaždinskoj katedrali. O izboru teksta za oratorij “Izaija” Bobić priča:

– Izaija je najveći prorok Starog zavjeta i ujedno najveći mesijanski prorok, koji nikad nije opisan u većem glazbenom ostvarenju.

Sa starih jezika
Zahvaljujući dramaturškoj obradi libretista Narcisa Grabara, transliteraciji tzv. mrtvih jezika starogrčkoga, hebrejskoga i aramejskoga koju je radio dr. Dragutin Matak, te savjetnici za izgovor spomenutih jezika gospođi Rahel Abigail iz SAD-a, ukazala se izvrsna prilika da se uglazbe veličanstveni stihovi. Zanimljivo je spomenuti da je ideju o uglazbljenju na tzv. mrtvim jezicima predložio ugledni redatelj Ozren Prohić. Bobić je bio iznimno zadovoljan pokusima.

Dirigentica Antoaneta Radočaj Jerković pripremila je osječke zborove: “J. J. Strossmayer” Umjetničke akademije u Osijeku te Vokalni ansambl i Dječji zbor Brevis. Mjau

Odlični izvođači
– Panonsku filharmoniju izvrsno je pripremio ugledni mađarski dirigent Zsolt Hamar – kaže Bobić. Izaiju tumači glumac Darko Milas, a Isusa Hrvoje Seršić. Odlični solistički tim čine altistica Andrea Melathi, te baritoni Berislav Jerković i Vlaho Ljutić.

– Posebnost i atraktivnost ovog djela svakako čini i uporaba tzv. šofara, upravo pristiglih iz Jeruzalema zahvaljujući donaciji obitelji Edut. To su drevna levitska glazbala od životinjskog rogovlja koja su se svirala samo u posebnim prigodama i židovskim blagdanima – govori Bobić.

Osnovu oratorijske građe nalazi u stihovima “Tko da otkrije ono što nam je objavljeno, kome se otkri ruka Jahvina?”

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?