Nikada hrana i kućne potrepštine nisu bili skuplji nego danas, a istovremeno nikada nisu bili dostupniji prosječnom čovjeku. Iako nas svake godine statistička izvješća plaše inflacijom koja leti u nebo, stvarne brojke pokazuju da inflacija ne može pratiti rast plaća i da se danas za kruh, mlijeko, meso, televizor, kavu, pivo... radi znatno manje nego prije 50-ak godina. Barem kada je riječ o Njemačkoj.
Naime, ugledni tjednik Focus objavio je usporedbu – koliko je za paket proizvoda trebalo raditi 1960., a koliko prošle godine.
Bogatstvo za televizor
Gotovo za sve proizvode danas treba raditi znatno manje nego 1960. Tako je za litru mlijeka prosječni njemački radnik 1960. godine trebao raditi deset, a danas samo tri minute. Maslac od 250 grama danas se zaradi za četiri, a prije 53 godine trebalo je raditi čak 38 minuta. Za paket od 10 jaja na početku sedmog desetljeća prošlog stoljeća trebalo je raditi gotovo sat vremena, a sada se za jedan sat zaradi osam paketa jaja. Još je veća razlika kod mesa i kave. Za kilogram cijelog sirovog pileta u Njemačkoj danas treba raditi 12 minuta, dok je 1960. za isti proizvod trebalo odvojiti deset puta više – dva sata i osam minuta. Za pola kilograma sirove kave 1960. trebalo je raditi 204, a danas 21 minutu. Struja je u odnosu na kupovnu moć danas jeftinija gotovo tri, a benzin dva puta nego 1960. Najdrastičnija je razlika za televizore. Za prosječan televizor danas treba raditi 28 sati i 38 minuta (3,5 dana), a prije 53 godine trebalo je 12 puta više – gotovo 338 sati (42,2 dana).
Jedino je bakalar skuplji
Za jedan sat u Njemačkoj su se 1960. zaradila 1,3 eura, a danas 15,9 eura. Jedino je bakalar danas skuplji nego 1960. – danas se kilogram zaradi za 66, a u to doba za 54 minute. Iako hrvatski statističari ne vode ovakvu statistiku, pretpostaviti je da je trend sličan njemačkom.
>>Kupovna je moć u Hrvatskoj 76 posto veća nego u Srbiji
To su u pravilu stvarni pokazatelji.Već me pomalo nervira kada ljudi pričaju da je danas sve skupo a de je prije bilo bolje i da su si mogli puno toga priuštiti. Kada sam počeo raditi (1980.) napravio sam sličnu tabelu.Koliko sam vremena trebao raditi za jedno jaje,košulju,cipele,dnevne novine,kg brašna,šećera,tramvajsku kartu,dnevne novine,tv pretplatu,televizor,perilicu i slično. I danas,unatoč svim problemima sitvacija je ipak bolja nego prije tridesetak godina. Naravno ,danas se manje radi za proizvode visoke tehnologije koji su puno jeftiniji(tv,hladnjak itd). A da ne pričamo o kompjuterima. Tada kompjuter snage malo boljeg PC-a nisu imale ni brojni instituti,sveučilišta ili uredi vlada većine država.A danas je to dostupno gotovo svakoj prosječnoj obitelji. Negdje u nekom starom rokovniku imam zapisane te podatke.Ako ga negdje u podrumu pronađem biti će zgodno usporediti podatke. No moramo voditi računa da tada u socijalističkoj Jugoslaviji nije bilo toliko izbora a ni toliko razlika. Razlika npr. između najjeftinije i najskuplje košulje bila je recimo 5 puta a danas zna biti i do 100 puta.