Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Usporio uvoz, vanjsko-trgovinski deficit kod hrane u 2020. smanjen 31,5 posto

U odnosu na ukupnu robnu razmjenu, udio izvoza poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima porastao je s 14% u 2019. na 16% u 2020. godini
16. ožujka 2021. u 13:25 0 komentara 264 prikaza
Pustom autocestom A3 kroz Slavoniju prometuju uglavnom kamioni
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Usporavanje uvoza i posljedično smanjenje deficita poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najvećim dijelom posljedica su pada turizma i blokade HoReCa kanala, odnosno smanjene potrošnje uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, komentira potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević najnoviju statistiku vanjskotrgovinske bilance poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2020.

Daily life of  Parisians during Coronavirus POSLJEDICE PANDEMIJE Nova košarica za izračun troškova života: Najpopularnije su trenirke, utezi, WiFi žaruljice...

U odnosu na 2019. godinu izvoz je veći, a uvoz manji. Deficit je smanjen za čak 31,5%, odnosno za 388 milijuna eura, što je rezultat pada uvoza od 5,8%, koji se zaustavio na razini od 3,19 milijarde eura (smanjenje od 197 milijuna). Izvoz bilježi rast od 8,8% i iznosi 2,35 milijarde eura (povećanje od 191 milijun). Pokrivenost uvoza izvozom porasla je s 64 na 74%.

U odnosu na ukupnu robnu razmjenu, udio izvoza poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima porastao je s 14% u 2019. na 16% u 2020. godini. Od ulaska u EU uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda povećao se čak 1,5 puta, a izvoz dva puta.

-  Još uvijek najviše uvozimo meso (10,9% ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,6%), mlijeko, jaja i med (7,7%), hranu za životinje (7,6%) te pića (7,4%). U izvozu su najzastupljeniji žitarice (13,5% ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (9,4%), ribe (8,1%), proizvodi na bazi žitarica i škroba (7,7%) te uljarice (7,6%). Konkurentski pritisak raste, što je vidljivo kroz pad prosječnih uvoznih i izvoznih cijena u 2020. u odnosu na 2019. godinu kod mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina. Prosječne uvozne i izvozne cijene sezonskog povrća su više, kao i gotovo svih kategorija voća, kažu iz HGK.

Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina. Pri tome žitarice i uljarice generiraju čak 77% suficita, dok s druge strane, promatrajući glave Kombinirane carinske nomenklature, u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Meso, mlijeko i jaja te hrana za životinje generiraju čak 46% deficita.

ZABRINJAVAJUĆI PODACI Italija strahuje za budućnost: Pandemija dramatično pojačala problem s kojim se bore godinama

-  Unatoč boljim rezultatima u odnosu na 2019. godinu i rastu izvoza, zabrinjava visok izvoz proizvoda niže dodane vrijednosti - žitarica i uljarica. Ovi primarni proizvodi generiraju čak preko tri četvrtine našeg suficita. Kao mala poljoprivredna zemlja u kontekstu EU zajedničkog tržišta, Hrvatska treba mijenjati strukturu proizvodnje jer nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti _ ističe Kovačević.

Iz HGK pojašnjavaju kako su i uvozna i izvozna tržišta su koncentrirana. Čak 54% ukupnog uvoza dolazi iz Njemačke, Italije, Mađarske, Slovenije i Nizozemske, a 59% ukupnog izvoza ide u Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Njemačku i Srbiju. Najveći suficit u robnoj razmjeni poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima ostvarujemo s Bosnom i Hercegovinom, Italijom, Kosovom, Rusijom i Japanom. Najveći deficit generiramo s Njemačkom, Nizozemskom, Mađarskom, Poljskom i Španjolskom. Zemlje s kojima ostvarujemo najveći deficit ne trebaju nas čuditi s obzirom da se radi o velikim poljoprivrednim proizvođačima i velikim proizvođačima prehrambenih proizvoda u EU.

Zagreb: Sabor raspravljao o izvješću o radu pučke pravobraniteljice IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE Prošle godine najviše pritužbi na zdravstvo: 'Većina odluka Stožera ograničavale ljudska prava'

Statistika industrijske proizvodnje govori o padu proizvodnje u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti,  posebice u proizvodnji pića. Godišnja stopa promjene (2020. u odnosu na 2019. godinu) govori o smanjenju volumena proizvodnje od 1,9% u proizvodnji prehrambenih proizvoda i čak od 18,8% u proizvodnji pića. Ukupna industrijska proizvodnja bilježi pad od 3,4%.

- Restrukturiranje i povećanje obujma proizvodnje, kako u poljoprivredi tako i u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, mora pratiti povećanje produktivnosti i konkurentnosti, a koji se mogu ostvariti ulaganjima u nove tehnologije i boljim osluškivanjem preferencija potrošača. Članice Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK imaju velika očekivanja od domaćih razvojnih programa, a posebice od razvojnih programa EU, kako u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i njenih fondova tako i u okviru dugoročne EU kohezijske i regionalne politike, ali i kratkoročnog Europskog plana oporavka, rekao je Kovačević.

 

>> Pogledajte i ovaj video: Mamiću potvrđena presuda, ali ne ide u zatvor


 
dirljivo
Tuga u obitelji zbog gubitka: Jelena Veljača objavila emotivnu fotku, fanovi izražavaju sućut
Ivan Pažanin
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Hoće li se ugostiteljstvo ikad vratiti na staro? Razgovaramo s poznatim hrvatskim kuharom
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.