Novac ćemo uložiti u opremu. Povećat ćemo kapacitet i unaprijediti kvalitetu proizvoda. Imamo 86 zadrugara i jedina smo zadruga koja proizvodi pivo. Rastemo i razvijamo se – kaže Ana Teskera, upraviteljica zadružne pivovare Brlog iz Zadra, koja je dobila 150.000 kuna bespovratnih sredstava iz programa razvoja zadružnog pivovarstva.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat i pomoćnica ministra Ana Mandac podijelili su na Gospodarskom forumu u Prelogu 15 ugovora o dodjeli bespovratnih potpora iz programa "Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta" i "Razvoj zadružnog poduzetništva" za ovu godinu.
Zadružno poduzetništvo kao specifičan oblik poduzetništva vrlo je razvijen u Europskoj uniji, no u Hrvatskoj još uvijek ima negativnu konotaciju, premda može biti odličan model samozapošljavanja i zapošljavanja, posebno u gospodarski nedovoljno razvijenim područjima. Vrijednost tog programa je 2,7 milijuna kuna, od čega je, kazao je ministar Horvat, 700.000 kuna osigurano kroz rebalans državnog proračuna. Oko 3,7 milijuna kuna vrijedni pak su ugovori za poticanje tradicijskih i umjetničkih obrta, čiji proizvodi nisu komercijalni, ali predstavljaju nacionalni identitet i kulturnu baštinu. Mjere i aktivnosti kojima su se poticali takvi obrti i zadružno poduzetništvo posljednji put su se provodile 2014. godine, a dolaskom nove Vlade 2017. godine ponovno je, ističu u Ministarstvu, pokrenuta njihova provedba. Među potpisnicima ugovora je i zlatarna Križek iz Zagreba, koja radi 85 godina. Dobila je 48.750 kuna za tradicijske zanate.
– Puno nam ta potpora znači jer si možemo priuštiti kupnju nekih mašina i alata koje bismo u redovnoj proceduri morali čekati. Ovo nam je vjetar u leđa – napominje Viktor Križek.
– U Ministarstvu smo svjesni činjenice da su u hrvatskom gospodarstvu više od 99 posto poslovnih subjekata su obrti, mikro, mala i srednja trgovačka društva, OPG-ovi i zadruge. Iz tog razloga uzeli smo sebi za zadatak da osmislimo projekte kroz koje ćemo, ne tjeravši trgovačka društva s dva ili tri zaposlena, obrte s dva ili tri zaposlena, ili zadrugare, da apliciraju na, usudit ću se reći, i nakon šest godina punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji, još uvijek administrativno komplicirane projekte. Iz godine u godine mi pokušavanmo te administrativne barijere pojednostaviti koliko je god moguće – rekao je ministar Horvat. Jedan mozaik priče, što se prve financijske omotnice tiče, je pri kraju. Iduća godina je zadnja godina korištenja prve financijske omotinice europskih strukturnih fondova, i nakon toga slijedi analiza. Iduće godine će se puno toga prelomiti, dodao je, jer Velika Britanija izlazi iz EU.
– Danas deset najvećih država puni 80 posto europskog proračuna, svi ostali, nas 17, partricipira s 20 posto. Jedan takav veliki izlazi iz EU-a i pitanje je kako će izgledati proračun, odnosno slijedeće financijsko razdoblje i financijska perespektiva 2021. - 2027. Ono što je sigurno, smanjuje se doprinos i komponenta kohezije i ravnomjernog regionalnog razvoja, i povećava komponenta novih tehnologija, inovacija, novih inovativnih rješenja, financiranje start up-ova i industrije 4.0. Svjesni činjenice da taj proces opet ulazi u jednu fazu koja će biti vrlo, vrlo komplicirana, za vas ćemo, svjesni činjenice da će to biti sredstva državnog proračuna, osmišljavati projekte koji će biti na tragu ovoga što radimo u protekle dvije godine, i siguran sam da će i za hrvatske obrtnike i za zadrugare i kroz razne razne druge modalitete prekograniče suradnje i iz EU fondova, ali i državnog proračuna, u 2020. biti istih ili sličnih natječaja – rekao je ministar u Prelogu.
Ministar Horvat je zajedno s predsjednikom Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeranom Vrbancom uručio i ugovore vrijedne 4,2 milijuna eura odabranim projektnim prijedlozima suradnje između hrvatskih i mađarskih poduzetnika u sklopu natječaja B Light. Radi se, kazao je Vrbanec, o prvom i trenutno jedinom programu prekogranične suradnje, putem kojeg se europskim sredstvima izravno financiraju poduzetnici za svoje razvojne projekte.
