Ekonomisti procjenjuju da će Hrvatska tek iduće godine dosegnuti vlastiti bruto domaći proizvod iz pretkrizne 2008. godine, no jučer objavljeni podaci o BDP-u na razini županija pokazuju da su Grad Zagreb i četiri županije, Zagrebačka, Međimurska, Istarska te Dubrovačko-neretvanska, probile tu magičnu granicu 2015. godine.
U pet jedinica 50% BDP-a
Na prostoru tih pet lokalnih jedinica stvara se, inače, polovica nacionalnog BDP-a. Godine 2015. hrvatski je BDP iznosio 338,9 milijardi kuna, te je bio niži od ostvarenja u 2008. godini za 8,7 milijardi kuna! Spomenute županije i glavni grad države bili su u blagom plusu u odnosu na 2008. godinu od 1,7 u Istarskoj do 2,6 posto u najpropulzivnijom Međimurskoj županiji, gdje se te godine stvorilo 7,7 milijardi kuna. U Zagrebu se stvara trećina nacionalnog bogatstva – 33% prema 30 posto u 2008., slijede Primorsko-goranska (8,4% prema 8,2 u 2008) te Splitsko-dalmatinska županija s 8,3% udjela (ranije 8,6). Četvrto mjesto po snazi u državi drži Istarska županija (6,2%), a na peto mjesto probila se Zagrebačka županija (5,9% prema 5,5% u 2008.) potisnuvši Osječku županiju iza sebe na samo 5,6 posto udjela prema 6 posto u 2008. godini! Promatra li se Hrvatska u europskim okvirima naš BDP zbog duge recesije godinama tavori na 59 posto europskog prosjeka.
Virovitičko-podravska županija predstavlja crnu rupu jer je u toj županiji bruto domaći proizvod iz 2015. godine bio za petinu niži nego 2008. godine! U tom sumornom ozračju društvo joj pravi Ličko-senjska s 17,4 posto zaostatka te Vukovarsko-srijemska županija, gdje je negativna razlika 13 posto. Riječ je o vrijednosti BDP-a iskazanoj u tekućim cijenama u kunama, no kada se županijski BDP iskazuje u eurima, zbog tečajnih je razlika, slika za cijelu zemlju još sumornija jer u europskom iskazu nijedna županija nije prestigla 2008. godinu.
U Zagrebu 18.500 eura po glavi
Hrvatska nije gubila samo radna mjesta i proizvodnju nego i stanovništvo te je, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2015. godine u Hrvatskoj živjelo 230 tisuća ljudi manje nego 2008. godine. Dramatično osipanje stanovništva “kumovalo” je tome da BDP po stanovniku pokazuje nešto bolju sliku od ukupnog BDP-a i prema njemu čak je osam županija u plusu u odnosu na 2008. Kad se proizvedeno podijeli s manje ljudi, proizlazi da se bogatstvo povećava, a ne smanjuje, a koliko je takva usporedba varljiva, pokazuje i podatak da su, među ostalim županijama, u laganom plusu Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, dok je zagrebački BDP po stanovniku neznatno ispod onog 2008. godine.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Zagreb je, inače, 2015. imao oko 18.500 eura BDP-a po stanovniku te se, uz Istarsku županiju, jedini kretao u nekom europskom prosjeku po paritetu kupovne moći. Hrvatski BDP po stanovniku bio je 2015. godine 10,5 tisuća eura, ali najsiromašnija Virovitičko-podravska županija bila je dva puta siromašnija od državnog prosjeka. Kako je hrvatsko gospodarstvo 2016. i 2017. godine povuklo oko tri posto godišnje, očekivati je da su jadranske županije prestigle ostvarenja iz krize 2008. godine, no Slavonija i kontinentalni dio dugo će tapkati za tom godinom.
Prema HNB-u, hrvatski je BDP iznosio za 2016. 349 milijardi kuna, a za 2017. oko 360 milijardi kn. Tečaji dolara i eura su drugačiji danas u odnosu na 2015., današnja slika BDP-a je statistički gledano puno bolja u odnosu naa BDP iz 2015. Treba podatke o BDP-u osvježiti, a ne nas u 2018. godini bombandirati podacima iz 2015. godine.