U domaćim financijskim krugovima svi su spremni financirati obveznicu koja će po svemu sudeći biti izdana idućeg mjeseca ili najkasnije krajem godine. Riječ je, kako doznajemo, o 400 milijuna eura izdanja koje će kupiti obvezni mirovinski fondovi i riznice banaka. Kako je to nešto više od tri milijarde kuna, pretpostavlja se da će biti nešto kraće izdanje, što znači i nisku kamatu koja ne bi smjela premašiti 3,8 posto, uvjeravaju nas u investicijskim krugovima. Cijena zaduženja ovisit će o ročnosti, a tu Ministarstvo financija ima sve manje prostora za manevar. Naime, država do 2024. godine ima svake godine otplatiti barem jednu obveznicu, a najmanja je gužva 2021., kada na naplatu stiže samo 1,5 milijardi dolara. Uz obveznicu država je za sigurnu likvidnost ugovorila i kredit od 600 milijuna eura, odnosno oko 4,6 milijardi kuna. Tim novcem pokrit će se obveze do kraja godine, a vjerojatno i otplatiti veći dio od 750 milijuna eura obveznica koje stižu na naplatu već 5. siječnja 2015.
Krediti ARZ-a i HAC-a
U kuloarima se govori i o većem izdanju koje se priprema za početak godine. Vjerojatno će se ići na eurotržište iako dio financijaša govori i o novoj dolarskoj obveznici. Kalkulacije nisu iznenađenje jer samo za otplatu dugova koji stižu na naplatu ministar Boris Lalovac iduće godine mora nabaviti oko 25 milijardi kuna. Uz deficit u proračunu Lalovcu u 2015. treba oko 39 milijardi kuna refinanciranja. Na naplatu iduće godine stižu tri obveznice. Prva od njih već je spomenuta eurska obveznica izdana 2009., a potom će se otplatiti dvije domaće obveznice: ona koja stiže na naplatu u srpnju od 2,6 milijardi kuna i prosinačka obveznica koju bez kamata treba platiti 5,5 milijardi kuna. Usto ne treba zanemariti ni kredite ARZ-a i HAC-a kojima za plaćanje dugova treba oko pet milijardi kuna.
Inače, Hrvatska ima dvadeset aktivnih obveznica kojima smo se zadužili sve do 2024. godine. U svakoj je godini, osim 2021., obveza otplatiti barem dvije velike obveznice pa će biti jako teško refinancirati dugove kraćim i jeftinijim izdanjima. Kao opcija ostaje zaduživanje uz dospijeće nakon 2025. godine. Godine lagodnog zaduživanja dolaze na naplatu pa će se i ministar financija morati suočiti sa situacijom u kojoj će mu sve teže biti nabaviti novac za financiranje državne potrošnje. Analitičari upozoravaju da je 2015. zadnja godina u kojoj će kamate biti niske, a postoji i određen pritisak iz financijskih krugova da država pokuša što više nepovoljnih kredita i obveznica refinancirati upravo u ovom trenutku kada su kamate iznimno niske. Novim zaduženjima javni se dug povećava za 2,2 posto BDP-a, što znači da će do kraja godine vjerojatno premašiti granicu od 80 posto BDP-a, a zbog zaduživanja iz prošlosti svaka deseta kuna iz proračuna iduće godine ići će na plaćanje kamata. U 2016. za kamate će se dati 14,5 milijardi kuna, što je dovoljno za sedam plaća ukupnom javnom sektoru ili za tri godine mirovina branitelja.
Sustiže rekorderku
U dva mjeseca mandata Lalovac je povećao dug opće države za 6,4 milijarde kuna, a ako nastavi tim tempom, mogao bi premašiti rekorderku po zaduživanju među ministrima financija – Martinu Dalić koja je u godinu dana javni dug povećala za 25,13 milijardi kuna.
I Lalovčev prethodnik Slavko Linić grabio je u 2,5 godine mandata brzim tempom u povećavanju javnog duga pa je državu ukupno zadužio za 47,3 milijarde kuna. Najskromniji je bio Borislav Škegro koji je u mandatu stvorio samo 13,6 milijardi kuna novog duga.
>> Cilj u 2015.: Rezanje javne potrošnje za tri milijarde
>> Lalovac angažira četiri kuće za analizu rashoda u hrvatskom proračunu
Zašto za obveznicu ne bi jamćili "sabornici" i Vlada umjesto države jer ipak oni je vode.