Iako je mnogima često teško percipirati kulturu i kreativnost kao industrijsku granu, riječ je o sektoru koji samo u Europi zapošljava više od 12 milijuna ljudi i koji ima velik utjecaj na ekonomiju te potiče gospodarski rast. Stoga je protekla dva dana u Zagrebu održana b.creative konferencija koja je okupila vodeće stručnjake kreativnih i kulturnih industrija kako bi raspravili o svom položaju, ali i financiranju.
– Nas kulturnjake smeta što svi misle da bi kultura trebala biti na državnom proračunu. Pa ABBA je u svoje najbolje doba imala puno veći prihod od, primjerice, Volva. To pokazuje da kao industrija možemo biti snažni i moćni – rekla je Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) koji je konferenciju organizirao s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) i agencijom KEA European Affairs, koju je osnovala Europska komisija.
Kreativnost kao temelj
Dvodnevna konferencija održana u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti okupila je oko 400 profesionalaca, a u hrvatskoj su se metropoli okupili nakon dosad već održanih konferencija u Namuru, Šangaju i Seulu.
– Iznimno je bitno zaštiti ljudsko dostojanstvo u današnjem divljaštvu od kapitalizma te je stoga važno njegovati, pratiti, razvijati i poticati kreativne i kulturne industrije – rekla je Ivana Nikolić Popović na jučerašnjem službenom otvorenju konferencije, dok je veleposlanik Belgije u Hrvatskoj Nicolaas Buyck podsjetio da kulturne industrije ne postoje samo da bi zabavljale javnost, već su i važan gospodarski faktor i pokretač inovacija. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović rekao je pak da se današnje ekonomije tvrtki i država mogu podijeliti na one koje su shvatile važnost kreativnosti i one koje se oslanjaju na masovnu proizvodnju i konzumerizam.
– Želimo da kreativnost bude temelj našeg gospodarstva i da u svijetu budemo prepoznatljivi kao zemlja inovativnosti, a u tome će kreativne kulturne industrije svakako igrati ključnu ulogu – zaključio je Burilović. Predstavnik zagrebačkog gradonačelnika Filip Ćurko istaknuo je važnost zagrebačkih poduzetnika, dok je pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac podsjetila na važnost kreativnosti u poslu, ali i životu općenito.
– Sektor kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj jest prepoznat kao važan, no mi mu još trebamo dati dodatan poticaj i mjesto koji on zaslužuje – poručila je na otvorenju ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Primjeri iz svijeta
Konferencija se nakon otvorenja nastavila trima panelima, na kojima se govorilo o kreativnom poduzetništvu u 21. stoljeću, ali i o potrebama i mogućnostima financiranja što je izazvalo veliko zanimanje prisutnih. Također, govorilo se o barijerama u razvoju s kojima se susreću kreativni poduzetnici.
– Postoji niz poticajnih mjera za kreativne i kulturne industrije, a jedan od ciljeva je postići i porezno rasterećenje – poručio je Krešimir Partl, državni tajnik iz Ministarstva kulture, dok je Tomislav Radoš iz Hrvatske gospodarske komore zaključio kako je riječ o sektoru koji treba dodatno povezati s realnim sektorom kako bi on u potpunosti ispunio svoj potencijal.
Osim hrvatskih pitanja, na panelima su svoja iskustva podijelili i kulturnjaci te kreativci iz Austrije, Njemačke, Rumunjske, Velike Britanije, Srbije, Slovenije... sve s ciljem zajedničkog umrežavanja te razvoja ovih industrija.
