Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Kolike su plaće u Hrvatskoj: Ispod 4143 kune ostaje čak 295.000 radnika

Decilne mjesečne neto izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% plaća zaposlenih
25. travnja 2019. u 15:19 15 komentara 6644 prikaza
Ilustracija
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Prosječno plaćeni hrvatski radnik u ožujku ove godine zaradio je 241 kunu više nego u ožujku prošle godine, a plaća mu se popela na 6369 kuna. Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome isplaćena je u farmaceutskoj industriji, i to visokih 16.262 kune neto, dok najslabije plaćeni radnici rade u zaštitarskoj branši, gdje se zarađuje četiri puta manje nego u farmaceutskoj industriji – svega 4115 kuna, navodi Državni zavod za statistiku.

Karolina Amidžić Dosje Slavonija 'Tko god kaže da u Njemačkoj teku med i mlijeko, taj nema pojma!'

U službene statističke podatke o primanjima u zemlji nisu uključene plaće oko 200.000 zaposlenih kod obrtnika i samostalnih profesija te u poljoprivredi, koje su u pravilu blizu ili oko minimalca. Od početka ove godine redovito se objavljuju i iznosi neto plaća prema decilima. Decilne mjesečne neto izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% plaća zaposlenih.

Plaće | Autor :

Rast će usporiti

U ožujku je bilo nešto manje od milijun i dvjesto tisuća zaposlenih, odnosno točno 1,181.459 zaposlenih, i na osnovi toga proizlazi da je neto plaća četvrtine zaposlenih u pravnim osobama ili 295 tisuća radnika bila manja od 4143 kune, s tim što je oko 118 tisuća radnika, odnosno deset posto najslabije plaćenih u pravnim osobama (javnim ustanovama i privatnim tvrtkama) zarađivalo manje od 3263 kune neto, odnosno 4000 kuna bruto. Daljnjih 118 tisuća radnika imalo je plaću između 3263 kune i 3900 kuna pa proizlazi da primanja manja od prosječnih ima više od 60 posto zaposlenih.

Rast neto plaća na godišnjoj razini usporio je ispod 4 posto, a prema projekciji Plenkovićeve Vlade, navedenoj u dokumentima koji su poslani Europskoj komisiji, taj bi rast mogao usporiti još više. Proteklih godina plaće su gurale i promjene u poreznoj politici, kakve se, na primjer više ne očekuju u idućem dvogodišnjem razdoblju. Vlada od iduće godine računa jedino na smanjenje stope PDV-a s 25 na 24 posto, zbog čega će državni proračun ostati bez 1,6 milijardi kuna potencijalnih prihoda, koje bi se trebale raspršiti prema potrošačima ako trgovci snize cijene.

Astana Arena Sve je dogovoreno Službeno! Kinezi odlučili: Gradimo stadion u Hrvatskoj vrijedan 150 mil. €

“Očekuje se kako će rast plaća u 2019. blago usporiti, nastavno na primjetno mijenjanje trenda već krajem 2018., te i dalje biti ponajviše pod utjecajem neravnoteža ponude i potražnje za radom u pojedinim djelatnostima, uz pozitivan doprinos povećanja osnovice za plaće u javnom i državnom sektoru te rasta minimalne plaće”, ističe Vlada, koja predviđa da će zbog ”bržeg rasta bruto naknada po zaposleniku od rasta produktivnosti rada, kroz čitavo srednjoročno razdoblje rast jediničnog troška rada biti oko 2%”.

Pod utjecajem uzastopnog povećanja minimalne plaće i iznosa osobnog odbitka te odbitaka za uzdržavane članove obitelji niže su plaće imale brži tempo rasta od srednjih i viših plaća jer su niže plaće u tri godine rasle oko 20 posto dok su više plaće rasle oko 9 posto. Glavnina poreznog tereta pomaknuta je na više plaće, pa se tako na primjeru najbolje i najslabije plaćene djelatnosti u ožujku jasno vidi jačina poreznog zagriza države. Zaštitarska neto plaća od oko 4100 kuna u bruto iznosu je bila 5200 kuna s udjelom javnih davanja u toj plaći oko 22 posto, dok su javna davanja na primanja u farmaceutskoj branši (16 tisuća neto i oko 27 tisuća kuna bruto) bila oko 60 posto. Rasterećenje nižih plaća preko poreza na dohodak faktički više nije moguće. Hrvatska gospodarska komora u jednoj od dnevnih analiza gospodarskih kretanja navodi da u većem dijelu tranzicijskih zemalja plaće rastu dinamičnije nego u Hrvatskoj.

Stadionska diplomacija Obećali su nam sagraditi stadione, ali evo što Kineze zapravo zanima

Preskočili tisuću eura

Rezultat je takvog rasta i širenje kruga zemalja koje bilježe razinu bruto plaće višu od tisuću eura, pa su u siječnju ove godine takvu plaću imale Slovenija (1729 eura), Hrvatska (1168 eura), Poljska (1148 eura), Slovačka (1123 eura) i Rumunjska (1028 eura), a slijede ih Crna Gora (767 eura), Bosna i Hercegovina (720 eura), Srbija (636 eura) i Makedonija (592 eura). Analitičar HGK Zvonimir Savić ističe da kretanje plaća u Hrvatskoj zasad znatnije ne ugrožava njenu troškovnu konkurentnost jer je rast troška rada u Hrvatskoj u prošloj godini od 7,5% ipak bio niži nego u dijelu sličnih zemalja (Češka 8,5%, Mađarska 9,6%, Litva 10,2%, Latvija 12,6%, Rumunjska 13,4%) ili im je bio dosta blizak jer je porast troška rada za oko sedam posto zabilježen je u Bugarskoj, Slovačkoj, Estoniji i Poljskoj.

– Dugoročnije se rješenje povećanja razine plaća nalazi u nastavku provedbi strukturnih reformi i ciljanom investiranju u djelatnosti više dodane vrijednosti koje omogućuju veće plaće bez narušavanja odnosa između rasta plaća i rasta produktivnosti – ističe Savić.

Povećane potrebe za uvozom radnika

Domaće tržište rada susreće se sa strukturnim izazovima koji su se posebno intenzivirali posljednjih godina, s otvaranjem EU tržišta za domaće radnike. Neusklađenost ponude i potražnje za radom, neodgovarajuće obrazovanje, manjak vještina, slabo zastupljeno cjeloživotno učenje, nedovoljna iskorištenost radne snage te kratak ostanak na tržištu rada, dodatno su ojačani negativnim demografskim kretanjima, navodi Vlada razloge zbog kojih dolazi do pritisaka na rast plaća u deficitarnim djelatnostima i povećanim potrebama za uvozom radne snage.

VIDEO Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj:

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • elkomadante:

    LAŽETE da zaštitari imaju prosjek 4100, ovim putem pozivam inspekciju rada i inspekciju porezne u izvide

  • vucitelj:

    prokleta lažljiva gamad, vi i vaši nalogodavci u državnim statističkim uredima. dovoljno je pogledati prosječnu plaću po strukama na portalima kao MojPosao. po ovome ispada da 4100 imaju samo neki jadnici, valjda luzeri sa završenom specijalnom školom za pomoćnog zidara, ... prikaži još! koji u vrlom novom svijetu kapitalizma i nisu za drugo. radio sam (s diplomom filozofskog) 5 god kao nastavnik na srednjoj (ali bez stranačke iskaznice i ostalih poguranaca) za 4500. sada danonoćnim prevođenjem zaradim jedva 6000. dabogda vas statistike hranile, vas i vaša legla, prokleto vam bilo sve pokradeno i lažljivo. kad svi pametni i sposobni odu van, a preostali radnici (pardon: djelatnici) pocrkaju tražeći prazne flaše po kontejnerima, žderat ćete stranačke iskaznice i jedni druge. prokleti seronje, poserem vam se na takvu stranačku državu, na statistike, na plaće i brojke i na silovit napredak BDP-a. fuj!.

  • than:

    Sklanjajte pod hitno ovu vijest sa naslovnice. Ako Filipinci pročitaju neće biti dobro...