Ne zna se jesu li u većem strahu banke ili građani, ali kreditna zaduženost stanovništva smanjuje se 27 mjeseci zaredom, a vrijednost svih odobrenih kredita u godini dana pala je za 12 milijardi kuna, sa 286 na 274 milijarde kuna.
Banke su najavile još jedan val spuštanja kamatnih stopa na stare stambene i potrošačke kredite, na što ih u osnovi obvezuje i Zakon o potrošačkom kreditiranju.
Zamrznute kamate za euro
HPB će tako od siječnja 2015. treći put zaredom spustiti kamate na kunske kredite za 0,16 postotnih poena, a devizne za 0,21 posto. Zagrebačka banka svoje stare kredite spušta od 0,14 postotnih poena do 0,22, ovisno o valuti i nacionalnoj referentnoj stopi (NRS). Sudbinu kredita s promjenjivom kamatom – a takvih je devet od deset na tržištu – naše su banke vezale uz cijenu novca na domaćem ili inozemnom tržištu pa pojeftinjenja traju od 2013. godine iako ih dužnici vjerojatno i ne primijete. Nacionalna referentna stopa, kažu u središnjoj banci, primjenjuje se na 28 posto stambenih kredita i trećinu potrošačkih. Vlada je zamrznula kamate u švicarskim francima na 3,23 posto, a oni čine 38 posto svih stambenih kredita. Trećina stambenih kredita i 44 posto potrošačkih kredita s promjenjivom kamatom vezana je uz cijenu sada povijesno jeftinih euribora i libora pa je i HNB upozorio banke da će ih dodatno penalizirati izlože li građane prevelikom kamatnom riziku. Postoji bojazan da će nakon 2016. euribor i libor početi rasti, što bi se brzinom munje prelilo i na Hrvatsku. PBZ iduće usklađenje kamata najavljuje za veljaču, a Erste od siječnja ili srpnja, ovisno o vremenu uzimanja kredita. Zagrebačka banka kaže da je u dvije godine spustila kamata za 0,61 do 0,76 postotnih bodova, a slične postotke smanjenja ima i državni HPB, čiji se kreditni portfelj prema stanovništvu povećava, što odudara od općeg trenda.
Banke, međutim, nerado javno govore s kojih se razina spuštaju stari krediti, ali podaci središnje banke otkrivaju da globalno pojeftinjenje novca sporo dolazi do naših potrošača. U šestom mjesecu ove godine stari stambeni krediti u prosjeku su imali kamatu od 6,27 posto, a potrošački 9,28 posto. Danas se, primjerice, stambeni kredit odobrava uz 5,47 posto kamate. Obveza usklađenja postoji za kredite građana do milijun kuna. Ulazak u dopušteni minus i dalje je najskuplji oblik zaduženja te stoji 10,56 posto godišnje. Već dulje vrijeme ukupna vrijednost dopuštenog minusa vrti se oko 7 milijardi kuna, a stanovništvo je uzelo i oko 3,5 milijarde kuna gotovo jednako skupih kartičnih kredita.
Strah od tečaja
Novi potrošački krediti vezani uz euro odobravaju su uz prosječnih 9,25 posto kamate, pa i ne čudi slaba potražnja građana.
Kako većina kredita stanovništva ima deviznu klauzulu, tečaj također ima utjecaja na visinu mjesečnih rata, a on posljednjih mjeseci ide prema gore. Franak danas ima tečaj 6,38, a euro 7,67. Građani su, inače, prestali vraćati 12 posto svojih kredita, odnosno 15 milijardi kuna, dok banke neuspješno potražuju od tvrtki 30% odobrenih kredita.
>> Prognoze HUB-a: U 2015. čeka nas pad BDP-a i rast nezposlenosti
>> Kriza učinila svoje: Krediti za automobile pali za 32%
Pa naravno da ne dižu kredite kad u ovoj državi poštenog pojedinca niti hnb sa pametnjakovićem Vujčićem ni Vlada sa svojim pametnjakovićima ne štite od lihvarenja.