Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

HNB revidirao gospodarske prognoze: Optimistični scenarij računa na rast BDP-a od 5,9 posto

Utjecaj pandemije ogleda se u znatnom povećanju rizičnosti kreditnog portfelja; ponajprije na porast kredita koji još nisu u statusu neispunjavanja obveza (tzv. faza dva), a primjetan je i porast neprihodujućih kredita
12. travnja 2021. u 16:21 0 komentara 200 prikaza
HNB
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

S obzirom na razmjerno povoljne recentne pokazatelje gospodarske aktivnosti HNB je revidirao projekciju BDP-a nabolje i u 2021. očekuju rast od 5,9 posto. Pritom se očekuje snažniji oporavak domaće potražnje, a očekivanja što se tiče rasta inozemne potražnje nešto su ublažena pod utjecajem pogoršanja epidemiološke situacije u većini europskih zemalja u proteklim mjesecima i sporog procjepljivanja.

zeljeznica Žalba stigla samo nekoliko sati prije roka Nakon srbijanske, sad i turska tvrtka zaustavila natječaj od 2 milijarde kuna

No, osim optimističnog, HNB je iznio i alternativni pesimistični scenarij koji pretpostavlja znatno nepovoljniju epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i svijetu kao i dužu primjenu restriktivnih mjera. Uz taj razvoj situacije, uz negativne učinke na osobnu potrošnju, investicije i prihode u turizmu, rast realnog BDP-a 2021. godini mogao bi iznositi tek 2,8 posto!

-  Ocjenu realnog rasta za 2021. godinu prate naglašeniji negativni rizici koji se ponajprije odnose na pretpostavke o uspješnoj turističkoj sezoni uz znatan porast prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na proteklu godinu – zaključili su na današnjoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke na kojoj je usvojena projekcija monetarne politike za razdoblje od 2021. do 2024., a Razgovaralo se i o stanju bankarskog sustava u 2020.

U 2021. očekuju prigušeni oporavak na tržištu rada budući da je negativna reakcija tržišta rada na snažan gospodarski pad u 2020. bila znatno slabije izražena. Također, najavljuju i jednokratno ubrzavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena zbog rasta cijena nafte i drugih energenata, na 1,7 posto.

-  U takvu makroekonomskom okružju HNB će nastaviti jačati ekspanzivni karakter monetarne politike, održavajući pritom stabilnost tečaja kune prema euru. Zadržavanje salda na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u pozitivnom području, unatoč snažnom padu prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na 2019., poduprijet će takvu monetarnu politiku i stabilnost tečaja – najavljuje regulator. 

Kila POS ovi stanovi LOŠA VIJEST ZA MLADE Cijene novih nekretnina rasle 10, a postojećih čak 30 posto

U 2020. godini imovina kreditnih institucija porasla je za 7,3 posto, a rast je financiran povećanjem depozita kućanstava i nefinancijskih društava te izvora od domaćih financijskih institucija. Povećanje imovine uglavnom je usmjereno u likvidna sredstva, pritom najviše na računima za namiru kod HNB-a te u kreditnu aktivnost.

Najviše je poraslo kreditiranje državnih jedinica, a povećanje kredita nefinancijskim društvima pretežno je rezultat rasta u prvom tromjesečju. Povećanje kredita kućanstvima ostvareno je isključivo na osnovi rasta stambenih kredita, potaknutog državnim programom subvencioniranja tih kredita. Utjecaj pandemije ogleda se u znatnom povećanju rizičnosti kreditnog portfelja.

Ponajprije se to odnosi na porast kredita koji još nisu u statusu neispunjavanja obveza kod kojih je utvrđen znatan porast kreditnog rizika (tzv. faza dva), a primjetan je i porast neprihodujućih kredita (NPL-ova). Udio NPL-ova ipak se blago smanjio, na 5,4 posto s 5,5 posto krajem 2019., zahvaljujući rastu visokokvalitetne imovine i daljnjim prodajama neprihodujućih potraživanja. Na kraju 2020. stanje preostalih moratorija iznosilo je 24,5 milijarda kuna, što odgovara visini od 6,3 posto ukupnih kredita i predujmova.

Zagreb: Nakon završetka godišnjeg brifinga HNB-a, guverner Boris Vujčić obratio se medijima | Autor : Robert Anic/PIXSELL Foto: Robert Anic/PIXSELL Photo: Robert Anic/PIXSELL

Na moratorije kućanstvima odnosilo se 3,3 milijarde kuna, na nefinancijska društva 11,5 milijarda kuna, a na moratorije odobrene ostalim sektorima 9,7 milijarda kuna. U odnosu na kraj rujna moratoriji su se smanjili za 11,2 milijarde kuna (31,5 posto), odnosno nešto manje od iznosa dospijeća predviđenog u četvrtom tromjesečju. Do kraja lipnja 2021. dospijeva gotovo cjelokupan iznos preostalih moratorija odobrenih nefinancijskim društvima i kućanstvima, a do kraja rujna 2021. moratoriji odobreni ostalim sektorima. Iako se udio faze dva u izloženostima na koje su primijenjeni moratoriji u odnosu na rujan neznatno smanjio, na 29,8 posto, kvaliteta tih izloženosti ipak se pogoršala, na što upućuje povećanje udjela faze tri (neprihodujući krediti), s 2,8 posto na kraju rujna na 5,1 posto na kraju prosinca 2020.

Troškovi nastali prepoznavanjem kreditnog rizika i smanjeni prihodi iz poslovanja više su nego prepolovili dobit bankovnog sustava i zamjetno smanjili njegovu profitabilnost u odnosu na 2019. Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem mjera za njezino očuvanje, uz nastavak trenda transformacije oročenih depozita u transakcijske. Kapitaliziranost sustava pojačana je nalogom HNB-a da se dobit ostvarena 2019. proslijedi u kapital i očuvana učincima ciljanih izmjena bonitetnoga regulatornog okvira. 

VIDEO: Velike gužve za cijepljenje protiv covida-19 na Zagrebačkom velesajmu

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Što je istina, a što mit?
Treba li nam baš 8 sati sna, 8 čaša vode ili 10.000 koraka dnevno? Evo što kažu stručnjaci
Električni automobili
NOVA ERA
Jeste li spremni za vožnju prema električnoj budućnosti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.