Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Brzi potrošački krediti zabrinuli HNB, mogući limiti kao u Sloveniji i Srbiji

Zabrinut za sistemske rizike, HNB najavljuje protumjere ako banke nastave odobravati kredite bez zaloga i provjere, njima pak 35 milijardi kuna stoji na računima
01. veljače 2019. u 21:15 4 komentara 2422 prikaza
Guverner HNB-a Boris Vujčić
Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

Nastave li banke davati kredite bez zaloga i provjere kreditne sposobnosti klijenata, Hrvatska narodna banka mogla bi postrožiti uvjete za odobravanje potrošačkih kredita ili ograničiti rok njihova dospijeća, kao što su to učinili Slovenija i Srbija, navela je središnja banka u najnovijoj analizi mogućih rizika za financijski sustav.

24. Konferencija Euromoney za Središnju i Istočnu Europu Euromoney Vujčić u Beču: Uvjeren sam da ćemo relativno brzo ući u eurozonu

Srbija je potkraj prošle godine uvela obveznu rezervu na sve potrošačke kredite koji se odobravaju iznad osam godina, a Slovenija je ograničila odobravanje potrošačkih kredita na deset godina. Posljednjih godinu dana hrvatski su građani podigli više od četiri milijarde kuna potrošačkih kredita, mnogi od tih kredita uzeti su na deset i više godina, uz kamatnu stopu koja je u prosjeku 3,5 postotna poena veća od kamate na stambene kredite. Riječ je o gotovinskim nenamjenskim kreditima bez zaloga koji se odobravaju u vrlo kratkom roku, a katkad i bez dolaska klijenta u poslovnicu, putem mobilnih i online kanala prodaje.

HNB ističe da su proveli istraživanje na odabranom uzorku banaka te utvrdili da primjenjuju blaže standarde pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita nego kod stambenoga kreditiranja. Inače, banke trenutačno imaju na računima 35 milijardi kuna neplasiranih sredstava, a u posljednje su im vrijeme nenamjenski krediti bez pologa najbolji proizvod koji godišnje raste po stopi od 13 posto.

Kuna Rekordne pričuve Hlađenje kune krca devize u trezore HNB-a

– Jednostavnost i brzina odobravanja, povećavanje broja zajmoprimaca, ublažavanje uvjeta kreditiranja i produljenje izvornog dospijeća mogli bi dovesti do nepovoljne selekcije zajmoprimaca – napominje Hrvatska narodna banka koja se pribojava da bi laki krediti mogli izazvati mnoge glavobolje.

– Optimistična očekivanja mogućnosti servisiranja duga, najviše izražena u vremenima gospodarskog uzleta, mogu pridonijeti razvoju sistemskog rizika, čije bi se negativne posljedice mogle osjetiti tek u silaznoj fazi gospodarskog ciklusa. Sistemski rizici odnose se na činjenicu da može doći do porasta broja kućanstava koja neće moći ispunjavati obveze po preuzetim zajmovima i većih gubitaka za kreditne institucije nego kod kredita osiguranih zalogom – navodi Hrvatska narodna banka. U zemljama zapadne Europe ukupan je kreditni rast potaknut ponajviše rastom stambenog kreditiranja, dok kod nas prednjače neosigurani potrošački krediti.

Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:

SightRun
PAMETNIJE TRČANJE
Oduševljeni smo: Aplikacija koja spaja tehnologiju, trčanje i putovanja

A1 izdvaja za Vas

  • CRONER:

    Fascinantno kako HNB nije bio zabrinut prilikom odobravanja stambenih kredita u CHF? Te koja mjera je donesena da se to vise ne dogodi?

  • Avatar VrliNoviSvijet
    VrliNoviSvijet:

    Trebalo bi zabraniti reklamiranje kredita kao što je zabranjeno reklamiranje alkohola i cigareta.

  • Brontops:

    Tu vrstu kredita izcupati iz korjena po kratkom postupku i to odmah!