Povodom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca Hrvatska udruga banaka provela je natječaj za najbolje obrazovne programe osnovnih i srednjih škola u području financijske pismenosti. Cilj ovog programa bio je prepoznati i promovirati najbolje primjere edukativnih aktivnosti koji učenicima na kreativan i zanimljiv način približavaju različita znanja o financijama, a broj i inovativnost pristiglih prijava potvrdili su povećanu razinu svijesti o važnosti obrazovanja u području financijske pismenosti. Sveukupno je zaprimljeno 27 prijava obrazovnih programa iz cijele Hrvatske, a najbolji programi su osvojili informatičku opremu i edukativne materijale za obrazovne svrhe u iznosima od 10.000 kn za prvo mjesto, 5.000 kn za drugo mjesto i 2.500 kn za treće mjesto.
Nakon što su brojna svjetska istraživanja pokazala kako je posebno zabrinjavajuća razina financijske pismenosti kod mladih, kao standard današnjice nametnuli su se kreativni programi za mlađu populaciju s ciljem poticanja navika štednje i odgovornog stava prema osobnim financijama, što su potvrdile i prijave pristigle na HUB-ov natječaj. Razgovarali smo s tri profesorice koje su se prijavile na natječaj te doznali kakva su njihova dosadašnja iskustva, koji su im se kreativni pristupi pokazali najboljima te primjećuju li napredak u razini financijske pismenosti.
Učenike motivira zanimljivo i sadržajno novo područje
Profesorica Kristina Lučić iz Gimnazije Velika Gorica prijavila se na natječaj s obrazovnim programom financijske pismenosti koji obuhvaća projektnu nastavu iz informatike u 3. i 4. razredu prirodoslovno-matematičkog smjera s naglaskom na izradi financijske aplikacije uz pomoć programskog jezika Python. U edukaciji mladih ključnim smatra pronalazak područja financijske pismenosti koji je učenicima zanimljiv i sadržajno nov kako bi bili intrinzično motivirani.
„S obzirom da radim u školi već 14 godina shvatila sam kako se teme učeničkih projekata moraju redovito ažurirati u skladu s društvenim događanjima i tekovinama. Puno je lakše motivirati učenike na stvaralački proces izrade računalne aplikacije ako im je područje zanimljivo ili novo.“, rekla nam je profesorica Lučić, pojašnjavajući kako se učenici tada služe raznim vidovima kreativnog stvaralaštva pa izrađuju mentalne mape, kvizove, prezentacije, animacije i druge multimedijalne digitalne sadržaje.
Prijava na HUB-ov natječaj omogućila je profesorici Lučić da aktivnosti iz nastave objedini i usustavi te ih od sljedeće školske godine planira provoditi i u izvannastavnoj aktivnosti. „Učeničke projekte koje sam poslala na natječaj smatram odličnim te bih ovom prilikom i pohvalila učenika Luku Nežaka, budućeg studenta ekonomije, koji mi je svojim velikim interesom za područje financija ukazao na njegovu važnost. Smatram da je dobrodošla svaka nagrada ili natječaj koja će motivirati nastavnike da ono što se događa u njihovom razredu podijele sa svijetom.“, dodala je.
Profesorica Lučić procjenjuje kako svijest građana o važnosti financijske edukacije raste jer se društvo mijenja. „Naša digitalna i online svakodnevnica zahtijeva razumijevanje brojnih novih procesa pa tako i financijskih. Napredak na području financijske pismenosti bi trebao biti puno brži i sve obrazovne institucije već djelomično jesu, ali mogu se i više uključiti u taj proces. Budućnost je neizvjesna te svaka nova spoznaja ili vještina koja će našim učenicima, budućim građanima, omogućiti stvaranje važnih kompetencija za život je dobrodošla.“, zaključuje.
Izazov je naučiti mlade mudroj i odgovornoj potrošnji
U HUB-ovom natječaju sudjelovala je i profesorica Anita Perkov Kalebota iz Privatne srednje škole Wallner u Splitu s obrazovnim programom Financijska pismenost za digitalne stručnjake.
„Projekt se počeo provoditi u školskoj godini 2017./18. i održava se još uvijek za učenike svih razrednih odjeljenja koji trebaju prvo odslušati nekoliko radionica o osnovnim financijskim pojmovima kako bi naposljetku postali stručno osposobljeni za prenošenje znanja nekoj od ciljnih skupina. Ovakav program financijske i digitalne pismenosti u obrazovanju potiče bolju povezanost na lokalnoj i nacionalnoj razini među osobama svih dobnih skupina.“, poručuje profesorica Perkov Kalebota.
Naučiti mlade o mudroj i odgovornoj potrošnji profesorica Perkov Kalebota smatra izazovom jer mladi nemaju dovoljno razvijena financijska znanja i vještine, a ujedno su najviše izloženi sve agresivnijim metodama prodaje proizvoda. „U takvoj izazovnoj edukaciji najviše primjenjujem primjere iz prakse te edukativne kvizove koristeći digitalne alate. Primjeri iz prakse često potaknu učenike na raspravu prilikom koje se mogu čuti zanimljiva rješenja za nekakav financijski problem.“, objašnjava profesorica, dodajući kako smatra da na poboljšanje razine financijske pismenosti utječu obrazovanje koje sve češće prepoznaje važnost financijske edukacije i neizvjesna gospodarska situacija.
Profesorica Kalebota ujedno već pet godina volontira u Udruzi Franak koja provodi niz edukacija financijske pismenosti za sve dobne skupine. „Najdraži projekt mi je Mali chef o'financija kojeg provodimo svake godine u suradnji s Gradskom knjižnicom Juraj Šižgorić iz Šibenika. Posljednju takvu radionicu smo održali prije pandemije. Na toj radionici su zajedno sudjelovali i mali i veliki. Bilo je super vidjeti kako zajedno surađuju i uče jedni od drugih. Svim sudionicima na kraju budu podijeljene diplome koje su tek jedna diploma u nizu do one diplome koja će im možda otvoriti vrata da postanu guverneri banke.“, ponosno ističe profesorica Perkov Kalebota.
Napredak u financijskoj pismenosti je vidljiv
Na natječaj Hrvatske uduge banaka prijavila se i profesorica Andrea Bosanac iz Osnovne škole Kajzerica iz Zagreba s njihovim već dobro ustaljenim programom, Kultura financijske pismenosti – Štedograd. Riječ je o izvannastavnoj aktivnosti koju profesorica Bosanac provodi već treću godinu uz suradnice voditeljice, učiteljicu informatike Anu Mateković i učiteljicu matematike Vesnu Draženović-Žitko.
„Naš Kajza tim ima svoju mrežnu stranicu Kajza-šted na koju postavljamo sve naše uratke, istraživanja i priloge koje smo realizirali učeći o financijama. Program obuhvaća edukativne, medijske i zabavne sadržaje. Ponosni smo i na maketu Štedograda. To je grad u kojem možete štedjeti i zamišljen je kao grad kojeg izgrađujete sami. Na primjer, u mjesecu kada vam je rođendan, možete sagraditi grad u kojem ćete imati zgrade od 2, 5, 10, 50 i 200 kuna. Na kraju ćete mjeseca, prazneći zgrade, vidjeti koliko ste uštedjeli.“, ispričala nam je profesorica Bosanac.
Dodaje kako je cilj motivirati mlade generacije o načinima i važnostima štednje, poticati učenike na financijsku odgovornost, osnažiti ih za pokretanje osobne i obiteljske štednje te im približiti spoznaje vezane uz financijsku pismenost na njihovoj razini.
A koliko su poticajne aktivnosti i metode koje koriste komentirao je učenik 7. razreda iz OŠ Kajzerica Andrija Govorčinović: „Ključnim za financijsku edukaciju mladih smatram radionice, mrežne stranice na kojima se mladi podučavaju kako štedjeti i uštediti. Djecu treba poticati na štednju, prikazivati im razne načine štednje, a oni trebaju izabrati prikladan sadržaj za sebe. Mislim da je danas svijest građana o važnosti financijske pismenosti velika i dosta o njoj promišljaju. Ljudi danas puno više štede i ulažu, covid pandemija jako je potaknula ljude na štednju. Napredak u financijskoj pismenosti je vidljiv.“, zaključuje kao jedan od polaznika programa Štedograd.
Profesorica Bosanac ocjenjuje kako je učenje o financijama potrebno zajednici jer mladi danas uče, ali još ne znaju dovoljno te u njihovu financijsku pismenost treba svakodnevno ulagati.
„Edukacijama, uvođenjima izvannastavnih aktivnosti i izbornih programa u škole, uložilo bi se u napredak i osvješćivanje o važnosti financijske pismenosti. Češćim anketiranjem populacije mogli bi se dobiti konkretniji podatci o svijesti građana o važnosti financija te, možda, na temelju rezultata, napraviti plan kako što bolje djelovati i educirati društvo sukladno starosnoj dobi. Možda bismo potaknuli građane na kvalitetnije raspolaganje svojim ulaganjima, izdvajanjima, štednjom i sl.“, smatra profesorica Bosanac, zaključujući: „Opstajemo i napredujemo koliko smo financijski pismeni. I za kraj bih izdvojila naš slogan koji glasi Štediša sam mali ja, kuna po kuna čarolija. S financijama treba znati kako bi nam one postale prijatelj, a ne neprijatelj.“.
Upravo je to bio HUB-ov motiv pokretanja natječaja kroz koji su nagrađeni profesori i djelatnici obrazovnog sustava zbog doprinosa u području financijskog opismenjavanja mladih te će i dalje aktivno nastaviti promovirati kvalitetne aktivnosti i obrazovne programe djelatnika obrazovnog sustava u Hrvatskoj.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka.
