Fina nije tijelo koje donosi osnove za plaćanje, već je tijelo koje provodi ovrhu na novčanim sredstvima temeljem osnova za plaćanje koje su donijela nadležna tijela, poručuju iz Fine potaknuti 'aktualnim medijskim napisima i negativnim konotacijama vezanim za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima putem Fine'.
U priopćenju su iskoristili prigodu kako bi pojasnili proceduru ovrhe na novčanim sredstvima. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
'Potaknuti aktualnim medijskim napisima i negativnim konotacijama vezanim za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima putem Fine, dostavljamo kratki osvrt i pojašnjenje uloge Fine u postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima.
Fina je tijelo kojem je Ovršnim zakonom, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i pripadajućim podzakonskim propisima povjerena provedba ovrhe na novčanim sredstvima. Fina nije tijelo koje donosi osnove za plaćanje, već je tijelo koje provodi ovrhu na novčanim sredstvima temeljem osnova za plaćanje koje su donijela nadležna tijela (sud, javni bilježnik, porezna uprava…) i osnova za plaćanje koje je izdao sam dužnik (zadužnica, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine). Stoga su neosnovane insinuacije da Fina na bilo koji način pridonosi većoj zaduženosti građana i većem broju blokiranih građana, samo zato što provodi ovrhu. Jednako neosnovano bilo bi reći da i sudovi, javni bilježnici i ostala nadležna tijela pridonosi zaduženosti građana jer su isti zakonom ovlašteni donositi osnove za plaćanje.
Ovrha na novčanim sredstvima provodila se i prije 1. siječnja 2011. godine, kada je stupio na snagu Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. No, kako sustav do tada nije bio ni centraliziran, niti automatiziran, vjerovnici su vrlo teško naplaćivali svoja potraživanja, uglavnom u dugotrajnim sudskim postupcima. Uvođenjem Fine u ovršni postupak, uspostavom računalnog sustava i Jedinstvenog registra računa, došlo je do rasterećenja sudova te bržeg i učinkovitijeg načina naplate vjerovnika.
Nažalost, učinkovitiji sustav naplate vjerovnika rezultirao je povećanjem broja blokiranih fizičkih i pravnih osoba.
Koristimo ovu prigodu kako bismo još jednom pojasnili samu proceduru ovrhe na novčanim sredstvima. Nakon što Fina zaprimi osnovu za plaćanje, evidentira ju u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje te uvidom u Jedinstveni registar računa prema OIB-u ovršenika utvrđuje u kojim bankama ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva.
Ako ovršenik na računima ima dovoljan iznos novčanih sredstava potrebnih za izvršenje osnove za plaćanje u cijelosti, računi ovršenika neće se blokirati. Stoga su u cijelosti neosnovani navodi da Fina blokira račune ovršenika i u slučaju kad ovršenik na računima ima dovoljno novčanih sredstava za izvršenje osnove za plaćanje. Fina nalaže bankama blokadu svih ovršenikovih računa i zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima te u Jedinstveni registar računa upisuje oznaku blokade ovršenikovih računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, samo u slučaju ako ovršenik na računima nema dovoljno raspoloživih sredstava za izvršenje naloga za izvršenje osnove za plaćanje.
Osnova za plaćanje izvršava se najprije na računima, a zatim na oročenim novčanim sredstvima. Napominjemo da se pod raspoloživim novčanim sredstvima po računima ne smatra odobreno prekoračenje na računu ovršenika temeljem kredita banke.
Ovrha se ne provodi na sredstvima koja su temeljem zakona izuzeta od ovrhe odnosno na kojima je ovrha ograničena. Ovršnim zakonom omogućeno je ovršeniku zaštititi u cijelosti ili djelomično svoja primanja putem zaštićenog računa. Kako bi ovršenik zaštitio svoja primanja i naknade izuzete od ovrhe, mora o tome bez odgode izvijestiti Finu, na način da u najbližoj poslovnici Fine ispuni obrazac Obavijesti o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe. Ako je protiv ovršenika izdana osnova za plaćanje na temelju koje tek očekuje provedbu ovrhe na njegovim novčanim sredstvima, ovršenik može uz obrazac Obavijesti iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona dostaviti Fini presliku osnove za plaćanje i zatražiti otvaranje posebnog računa, čak i ako u tom trenutku u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje nema evidentiranih osnova za plaćanje. Fina o tome odmah obavještava banku koja otvara poseban račun za sredstva izuzeta od ovrhe te uplatitelja primanja izuzetih od ovrhe koji su navedeni u Obavijesti, a kako bi se sredstva izuzeta od ovrhe mogla uplatiti na zaštićeni račun ovršenika. Ovršenik može slobodno raspolagati sredstvima na zaštićenom računu.
U pogledu prijedloga da je potrebno uvođenje centraliziranog sustava e-ovrhe, napominjemo da je Fina uspostavila informacijski sustav e-ovrhe te već dvije godine uspješno prihvaćamo e-ovrhe od Porezne uprave odnosno omogućena je dostava e-ovrha kao elektroničke isprave u skladu sa zakonom kojim se uređuje uporaba elektroničke isprave. Trenutno je u tijeku uključivanje Carinske uprave u sustav e-ovrha.
Iz sustava e-ovrhe Fina svakodnevno u sustav e-Građani u osobni korisnički pretinac (OKP) dostavlja informacije o ulasku fizičke osobe u blokadu, o izlasku iz blokade, o primitku nove osnove za plaćanje te jednom mjesečno o stanju blokade računa.
S obzirom na navedeno, Fina je spremna u sustav e-ovrhe uključiti i druga nadležna tijela (sudove, javne bilježnike i dr.), naravno uz preduvjet da su ta tijela na dovoljnoj razini informatičke razvijenosti da mogu prihvaćati i formirati elektroničke isprave (e-ovrhe).
Što se tiče kritika na račun Finine naknade ističemo da je ta naknada minimalna i da ju Fina uvijek i prema svima komunicira transparentno i bez skrivanja te ćemo to i sada ponoviti. Naknada Fine iznosi 65,00 kn po osnovi za poslove provjere mogućnosti provedbe osnove za plaćanje, 7,00 kn za obračun kamate po glavnici (samo ako je u osnovi naložen obračun kamate) te 15,00 do 110,00 kn za provedbu ovrhe, a ovisi o tome s koliko banaka je potrebno obaviti razmjenu da bi se osnova naplatila
Naknada za provedbu ovrhe dijeli se u omjeru 45% bankama, a 55% Fini. Dakle, ukupna Finina naknada u uvjetima kada ovršenik ima dovoljno sredstava na računu za provedbu ovrhe iznosi 80,25 kn.
S obzirom na navode g. Kolakušića o tome da bi stvarni trošak ovrhe iznosio 12,00 kn u slučaju kada bi se ovrha provodila elektroničkim putem pred sudovima, predlažemo da g. Kolakušić potkrijepi ovakvu tvrdnju brojkama. Naime, navodi se da u Sloveniji trošak sudske pristojbe za provedbu ovrhe iznosi 44 eura ako se ovrha provodi elektroničkim putem odnosno 55 eura ako se ovrha provodi u „papirnatom“ obliku. Nejasno je kako bi trošak ovrhe pred sudom u elektroničkom obliku u Hrvatskoj iznosio svega 12,00 kn, budući da se sukladno Zakonu o sudskim pristojbama, pristojba u ovršnom postupku naplaćuje prema vrijednosti zahtjeva i ista iznosi od 100,00 do 5.000,00 kn!? U svakom smo trenutku spremni za argumentiranu raspravu konkretnim činjenicama, ali držimo krajnje neprimjerenim korištenje teškog položaja prezaduženih građana za neutemeljene objede na račun Financijske
agencije i naših zaposlenika koji dijele sudbinu svih građana RH. Osim toga, da su sudovi u RH dovoljno kapacitirani ljudskim i materijalnim resursima, da sudski postupci ne traju, blago rečeno, neuobičajeno dugo, zakonodavac zasigurno ne bi Finu zadužio za postupak provedbe ovrhe.
U pogledu navoda da u drugim državama kod provedbe ovrhe ne postoji institucija kao što je Fina, ističemo da u većini zemalja Europske unije postoje posebne institucije zadužene za provedbu ovrhe, a u nekim europskim zemljama postoje institucije koje imaju sličnu ulogu kao Fina, ali s puno većim ovlastima u području prisilne naplate dugovanja. Tako primjerice Švedska ima Kronofogden - državnu agenciju za prisilnu naplatu, koja, ne samo da je ovlaštena provoditi ovrhu na bankovnim računima, dohocima i drugoj imovini dužnika, već je ovlaštena za poduzimanje brojnih drugih radnji radi naplate dugovanja, poput određivanja dužniku kojim sredstvima smije raspolagati, provođenja iseljenja i donošenja osnove za plaćanje.
Fina aktivno sudjeluje u izradi zakonskih i podzakonskih propisa kojima se uređuje postupak provedbe ovrhe te predlaže mjerodavnim tijelima mjere kojima se istovremeno nastoje zaštititi ovršenici, ali i omogućiti naplata vjerovnikove tražbine, sve s ciljem učinkovitog, brzog, ujednačenog i informatiziranog sustava provedbe ovrhe i smanjenja troškova postupka', stoji u priopćenju.
Finu treba zatvorit. I uvest financijski model poput Austrije i Njemačke.