Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Budućnost je poljoprivrednika u prodaji 'zarobljenog' CO2 Foto: Erik Romanenko/Newscom/PIXSELL

Budućnost je poljoprivrednika u prodaji 'zarobljenog' CO2

Proces “zarobljavanja“ CO2 sasvim je prirodan i ne zahtijeva posebne tehnologije
17. rujna 2021. u 00:30 2 komentara 2381 prikaza

Cijena CO2 na burzi je u mjesec i pol dana narasla s 52,6 €/t na 63,2 €/t, pa zašto od toga ne bi profitirali i poljoprivrednici? Zna li se da EU Zelenim planom teži prema Europi kao prvom klimatski neutralnom kontinentu do 2050., i farmeri bi sa zelenom i održivom ekonomijom, sadnjom drveća i drugih biljaka poput trave i ljekovitog bilja koje za sebe vežu više CO2 iz atmosfere od, primjerice, dominantnih nam kultura kukuruza i pšenice, izbjegavanjem sadnje monokultura... mogli, reklo bi se, “uštedjeti” na zagađenju, kakvo će s nekim drugim kulturama proizvesti neka druga farma slične veličine.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Sektoru mljekarstva 20 milijuna kuna pomoći u koronakrizi

Poljoprivrednik koji ima 10 ha pravilnim gospodarenjem može “zarobiti” i 200 tona CO2 godišnje, te po cijeni od 60 eura dodatno zaraditi 12.000 eura, čulo se na jučerašnjem predstavljanju projekta i radionice za poduzetnike “Zeleno tržište i dobrovoljno tržište ugljika – GECO2”, koje su u sklopu programa INTERREG V-A CBC Italija – Hrvatska 2014. – 2020. u Biogradu na Moru održali Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) i talijanska Regionalna agencija za prevenciju, okoliš i energiju Emilia Romagna.

Svrha radionice bila je upravo da se privrednici informiraju o aktivnostima koje proizvode ili smanjuju ispuštanje CO2 u atmosferu te koja je buduća cijena emisije stakleničkih plinova.

Sve veće zagrijavanje

Klimatske promjene koje se događaju su realna prijetnja osjetljivoj ravnoteži našeg planeta i jedna su od najvećih okolišnih prijetnji s kojima će se suočiti naša generacija. Od 1960. do 2010. broj molekula CO2 u atmosferi povećao se 25%. Procjenjuje se da su ljudske aktivnosti uzrokovale približno 1° C (u 2018.) globalnog zatopljenja iznad predindustrijske razine, s vjerojatnim rasponom od 0,8° C do 1,2° C.

AFGHANISTAN-NANGARHAR-TALIBAN-SURRENDER DVA RATA U AFGANISTANU Preživljavaju od droge, odlaze u talibane da vrate dugove

– Ovo je pilot-projekt kojim pokušavamo uspostaviti volontersko tržište ugljikova dioksida. Svi smo svjesni klimatskih promjena i moramo raditi na očuvanju naše Zemlje za budućnost. Odatle je i krenula ideja projekta i “zarobljavanja” CO2 u poljoprivredi – objasnila je zamjenica ravnateljice AGRRA-e i voditeljica projekta Ivana Dević. Direktivom EU sve zemlje članice moraju smanjiti emisije CO2 za 50% do 2030., a do 2050. moraju biti karbon-neutralne, tj. “zelene”. Stoga se upravo s pomoću volonterskog tržišta planira uspostaviti trgovanje koje bi i poljoprivrednicima i drugim poduzetnicima bilo interesantno.

CO2 kao zlato

– Kalkulatorima u sklopu projekta izračunavamo početnu količinu CO2 koju svaki poljoprivrednik može “zarobiti” i koliki potencijal za to ima na svojim poljoprivrednim površinama. Uz stručne preporuke i savjete u proizvodnji, “zarobljavaju” CO2, koji zatim stavljaju na tržište i na njemu zarađuju – istaknula je Dević. CO2 je, naime, materijalno pravo na tržištu isto kao i svaka druga dionica, unca zlata ili tona nafte, za koje postoji organizirano tržište kapitala i ovlaštene tvrtke za posredovanje u tim transakcijama (brokeri). Tržište već sada funkcionira s prometima u milijunima eura dnevno te se sve više razvija.

Ministar Marić o rastu hrvatskog gospodarstva za 16,1 posto Osnovan sindikat dnevnih migranata Zarađuju u inozemstvu i ne žele na to plaćati porez i u Hrvatskoj

Inovativnim projektom GECO2 namjerava se povećati prilagodljivost na klimatske promjene tako da uspostavi regionalni sustav za monitoring, koji prikuplja podatke o otpornosti, emisijama i apsorpciji stakleničkih plinova uvodeći te promovirajući inovativne politike i tehnike za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena. Ideja je povezati ove hitne mjere sa stvaranjem, na prekograničnoj i međunarodnoj razini, dobrovoljnog ugljikova tržišta, sposobnog da okolišne mjere budu održive i u ekonomskog pogledu. Na radionici je istaknuto kako je proces “zarobljavanja“ CO2 sasvim prirodan i ne zahtijeva posebne tehnologije. Djelovanjem u poljoprivredi, sadnjom biljaka, u njima se apsorbira CO2 i tako se “zarobljava”.

– Istraživanja su pokazala da neke biljke to rade brže, efikasnije i u većim količinama od ostalih, pa mi sada educiramo poljoprivrednike koje biljke trebaju saditi i na koji način ih obrađivati kako bi povećali “zarobljavanje” CO2. Tako će moći sebi osigurati veće količine koje će moći staviti na burzu – kazala je Dević.

VIDEO Ljeto 2021. godine najtoplije je u povijesti mjerenja!

Super stvar
Otkrila 'tajni' pretinac u perilici rublja i ostala oduševljena njegovom svrhom: Imate li ga i vi?
JULIJE DOMAC
Intervju s ravnateljem REGEA-e
Julije Domac: “Obnovljivi izvori energije najbolje je što se Hrvatskoj može dogoditi.
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • homophob: Premium korisnik

    Anegdota iz zivota. Poznavao sam covjeka koji se ozbiljno, OZBILJNO bavio uzgojem jabuka u Kanadi. Imao je 7 - 8 hambara velicine nogometnog igralista i to je svake jeseni napunio jabukama i ponesto kruskama. Zivio sam ne bas daleko ob ... prikaži još! njegovih vocnjaka a moj pogon je bio spoprilici jednako udaljen ali na drugu stranu od njegovih spremista. Jednom, dva puta mjesecno bih navratio do njega kupiti kruske i jabuke na putu iz pogona kuci. Ostavio bih auto kod njegove kuce, mi bi se prosetali stotinjak metara do odredenog hambara, on bi sirom otvorio velika vrata, velika da su se dva traktora vukuci prikolice mogla mimoici. Tada bi obavezno slijedila setnja prema vocnjaku i nazad koja je obicno trajala barem desetak minuta ze najhladnije kanadske zime (-20C) a u proljece kada su temperature bile oko 0C i duze. Jednom kada je bilo narocito hladno i nisam bas bio odusevljen setnjom i razgovorom pitao sam ga ne boji li se da ce potrositi previse energije na grijanje skladista pa cak mozda i smrzavanja voca. Odgovorio mi je da oni NIKADA ne griju skladiste makar je bilo gradeno od limova i zidovi su iznutra bili izolirani s 20-tak cm staklene vune ali da kasnije kada zatopli prema 0C trose puno na hladenje. Ukratko voce (i svi ostali svjezi poljo proizvodi ) polako trunu u atmosferi zraka s 18-tak % kisika, oslobadaju CO2 i proizvod je energija. Nase setnje su bile potrebne da iz hambara izade CO2 i ude svjezi zrak da se nas dvojica ne bi ugusili!

  • homophob: Premium korisnik

    Nesto mirisi po prirodnom organskom stajskom gnojivu! Ako poljodjelac proizvede 200 tona kukuruznog zrna i 600 tona stabljike i lisca i klipa proizveo je 800 tona biomase a za tu biomasu je iz atmosfere morao "zarobiti" 800 tona CO2 [vjerujte ... prikaži još! meni kao sta ja vjerujem poljoprivrednicima: za 200 tona suhog zrna potrebno je zasijati 20ha dobre oranice. a strucnjaci su njima (poljodjelcima) kazali da ce uzgojom kukuruza po ha obradene povrsine "zarobiti" 40t CO2] Sve je tu lijepo osim daljnjeg slijeda zarobljavanja - oslobadanja. U sezoni zarobe 40t /ha njive a potrosaci tog kukuruza kada ga probave i klipova i stabljike i lisca koja istrune u tlu prije nego se posije u slijedecoj sezoni nova kultura u atmosferu emitira 800t CO2. Sta smo dobili? Zatvoren ciklus apsolutno jednake kilaze - zapravo ne jer se za uzgoj tog zrna potrosi mnogo tona diesel goriva na traktore, kombajne, kamione ... ukratko Proda se puno magle i opljacka naivne za puno novaca a naivnu raju uvjeri da je netko spasio planetu!