Ne dođe li do političkog dogovora o imenovanju predsjednika Sabora i izboru mandatara za sastav Vlade, sudeći po najavama iz tabora Zorana Milanovića i ovisno o potezima predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, Hrvatskoj prijeti ustavna kriza. I to u okolnostima kad imamo tehničku vladu, sedmom sazivu Hrvatskog sabora prestaje mandat 22. prosinca pa ako se do tada ne konstituira novi saziv, bit ćemo država bez parlamenta koji do 7. lipnja mora imenovati sedam ustavnih sudaca jer ćemo inače imati i funkcionalno osakaćeni, krnji Ustavni sud.
Ni ustavnopravni stručnjaci nisu jedinstveni u iščitavanju odredbi Ustava tako da si onda i politički akteri dopuštaju u traženju rješenja Ustav iščitavati kako kome paše, pridonoseći posvemašnjoj kakofoniji.
Predsjedatelj unedogled
Puka je sreća da savjetnik predsjednice države Vladimir Šeks tumači na isti način kao i Josip Leko, a zasad se ni HDZ tomu ne protivi, da je konstituirajuća sjednica Sabora prekinuta i da će Leko kao privremeni predsjedatelj sazvati njezin nastavak, jer bismo u protivnom i oko toga imali sukob nadležnosti koji bi vjerojatno Ustavni sud bio ovlašten razriješiti. Naime, po ustavnopravnom stručnjaku Mati Paliću ovlast sazivanja nove konstituirajuće sjednice ima predsjednica države jer ova nije uspjela. Izabrani zastupnici na poziv predsjednice bili su ovlašteni jedino izabrati predsjednika Sabora, a budući da to nisu uspjeli, Sabor nije konstituiran i izabrani zastupnici nisu počeli obnašati dužnost tako da i dalje imamo raspušteni stari saziv kojem mandat istječe 22. prosinca.
Kakav će legitimitet nakon toga imati Leko da privremeno vodi sjednicu novog saziva? Premda je to i sada politički upitno, kao što je ustavnopravno upitna odredba Poslovnika Hrvatskog sabora jer je univerzalno rješenje da je privremeni predsjedatelj najstariji izabrani zastupnik novog saziva. Da Leko nije izabran u novom sazivu, bilo bi karikaturalno da on predsjeda novim sazivom uz političke dvojbe koje izaziva to što se “nastavak” sjednice odlukom privremenog predsjedatelja može prolongirati unedogled, pa i neovisno o tome imamo li ili nemamo mandatara.
Druga prilika može i ne mora
I ustavni rok od 20 dana za “prvo zasjedanje Hrvatskog sabora” tumači se uglavnom kao preporučeni rok pa je očekivati da po njegovu isteku predsjednica neće imenovati privremenu nestranačku vladu i raspisati izbore ako Sabor do tada ne bude konstituiran. Tko bi bio ovlašten inicirati propitivati njezino drukčije tumačenje? Izborni proces, čiju ustavnost i zakonitost propituje Ustavni sud, okončan je i predsjednica Jasna Omejec izričito je napomenula da u aktualnim političkim procesima prestaje nadležnost Ustavnog suda.
Predsjednica države može odgovarati za povredu Ustava u obnašanju dužnosti, o čemu odlučuje Ustavni sud, ali samo ako to inicira dvotrećinska saborska većina. S obzirom na aktualne okolnosti znači – nitko!
SDP i Zoran Milanović već su najavili da bi privremena vlada morala raditi na Pantovčaku, suvišno je pitati kako i što, jer je tehnička vlada ne bi pustila u Banske dvore. SDP je najavio i obraćanje Ustavnom sudu, ali pitanje je bi li i formalno ili samo svojim autoritetom mogao to rješavati. Nadležan je rješavati sukob nadležnosti između različitih segmenata vlasti, zakonodavne, izvršne i sudske, ali ne i sukobe unutar iste grane vlasti, u ovom slučaju Vlade i predsjednice Republike.
Presudni kamen smutnje vezan je za izbor mandatara i pitanje mora li predsjednica “konzumirati” ustavne odredbe o izboru mandatara ili ako je uvjerena da nitko nije u stanju sastaviti vladu, može imenovati privremenu vladu i raspisati izbore. Oko toga su i stručnjaci i političari posvađani, pa neki i sami sa sobom poput Vladimira Šeksa koji je 2007. tumačio da mandat treba dobiti relativni pobjednik izbora, dok sad tumači da bi predsjednica postupila neustavno kad bi mandat povjerila nekome tko nema većinu od 76 zastupnika. Stoga se možemo osloniti samo na zdravorazumsko zaključivanje uvažavajući sva ta mišljenja.
Ustavne odredbe o formiranju Vlade (članci 109, 109a i 109 b) nalaze se u dijelu Ustava koji se bavi formiranjem Vlade od strane mandatara. Kriteriji po kojima predsjednik države bira mandatara određeni su kao jedna od alineja u kojima se nabrajaju njegove ovlasti pa je propisano da ga povjerava osobi koja “na temelju raspodjele zastupničkih mandata u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika”. Ali to nije matematička zadatost koja se sudski dokazuje sa stopostotnom sigurnošću. Inače bi u Ustavu pisalo da mandat dobiva tko ima 76 potpisa i ne bi bile potrebne odredbe o mandataru i formiranju vlade iz kojih je očito da se dodjela mandata može okončati neuspjelim formiranjem vlade bez obzira koliko netko bio uvjerljiv na konzultacijama kod predsjednice (pa i s potpisima). Bilo zato što mandataru nije uspjelo sastaviti vladu u roku 30 dana, bilo zato što nije dobio povjerenje Sabora. Oni odlučuju, a ne predsjednica. Ona “može”, a ne mora dati mandataru još jednu priliku, a zatim ju daje “drugoj osobi” pa ako za 30 dana ni on ne uspije, raspisuje izbore, bez obzira je li se u međuvremenu Sabor konstituirao ili nije.
>> Što nakon neuspjelog konstituiranja Sabora: 'Sada je sve u rukama predsjednice'
nakon političke ulazimo i u ustavnu krizu. 23.prosinca starom sazivu Sabora istječe mandat pa tako i Josipu Leki.osim krize oko ne izabranih ustavni sudaca ukoliko se ide na nove izbore Hrvatska neće imati proračun za iduću godinu,dođe li do toga u travnju nema plaća za zaposlene u javnoj upravi niti mirovina. najave slučajnog premijera da neće poštivati imenovanje privremene vlade od strane predsjednice nije ništa drugo od najave državnog udara od strane kukuriku koalicije.