Novo istraživanje donosi odgovore na pitanja koliko ljudi u Europskoj uniji zarađuje i gdje se nalazi prag za obitelj da bi bila smatrana "bogatom". Tvrtka Buchhaltungsbutler, koja pruža automatizirane računovodstvene usluge, analizirala je podatke Eurostata o prihodima najbogatijih 10 % stanovništva u Europi, prilagođene za tročlanu obitelj. Prema rezultatima, europski prosjek za tročlanu obitelj koja spada među najbogatijih 10 % iznosi 71.000 eura godišnje, prenosi Fenix.
Međutim, razlike među zemljama su ogromne. U Njemačkoj, prag za obitelj koja se smatra najbogatijom iznosi 93.000 eura godišnje, što je sedmo mjesto u Europi. S druge strane, na vrhu ljestvice nalaze se Luksemburg s 175.000 eura, Norveška s 117.319 eura i Danska s 105.365 eura. Na dnu ljestvice su Turska, gdje prag iznosi samo 19.000 eura, Srbija s 20.518 eura i Rumunjska sa 25.117 eura.
No, samo visina prihoda ne odražava točno koliko su ljudi "bogati". Razlike u troškovima života i kupovnoj moći značajno mijenjaju ovu sliku. Na primjer, kada se uzme u obzir kupovna moć, Njemačka prelazi s 7. na 4. mjesto, jer njezini najbogatiji građani mogu priuštiti više nego u Danskoj ili Nizozemskoj – oko 85.000 eura godišnje u usporedbi s 73.000 eura u Danskoj. S druge strane, u Turskoj, gdje su cijene niže, prihod od 19.000 eura neto zapravo odgovara kupovnoj moći od oko 46.000 eura.
U zemljama poput Rumunjske, Slovačke, Mađarske i Srbije, najbogatiji ljudi imaju najmanju realnu kupovnu moć u Europi. To pokazuje kako ekonomske razlike među zemljama mogu stvoriti značajne razlike u kvaliteti života, unatoč sličnim prihodima.Prema Andrewu Amoilsu iz organizacije New World Wealth, zemlje s visokim bogatstvom po glavi stanovnika postaju sve popularnije destinacije za migraciju milijunaša i superbogatih. U 2025. godini, zemlje poput Luksemburga, Švicarske, Bermuda i Monaka predvode ljestvicu, dok se u Njemačkoj očekuje još veći odlazak milijunaša, uslijed globalnih nesigurnosti.
Tijekom 2024. godine, čak 200 milijunaša napustilo je Njemačku, a očekuje se da će ih još više otići u 2025. Ovo stvara novi problem mobilnosti bogatih, što bi moglo dodatno povećati ekonomsku nejednakost u Europi.
„Bogatstvo nije samo pitanje prihoda, već i toga koliko taj novac zapravo vrijedi i kakav život omogućuje“, kaže Maxine Schneider, direktorica Buchhaltungsbutlera. Ako ekonomske razlike ostanu ovako velike, Europa bi mogla imati problema s razvojem zajedničkog razumijevanja blagostanja, što može imati dugoročne posljedice za društvo i ekonomiju.
Otvori KEKS Pay
Koliko se u Njemačkoj ili nekoj drugoj "deokratskoj" zemlji čeka na postupak protiv ministara zbog kriminala ili gorih stvari?