21. ROĐENDAN

Facebook je danas stariji no što je Zuckerberg bio kada ga je pokrenuo – novi cilj je 'metaverzum' i teleportiranje na posao

FILE PHOTO: Facebook app is seen on a smartphone in this illustration
Foto: DADO RUVIC/REUTERS
1/6
01.02.2025.
u 20:07

Facebook danas slavi svoj 21. rođendan i sada je stariji no što je bio njegov 'tata', harvardski student Mark Zuckerberg, kada ga je osmislio i 'lansirao'. Sve je počelo kontroverznim, po mnogima i seksističkim projektom, a razvilo se u megaprojekt koji je svog tvorca učinio jednim od najbogatijih ljudi svijeta. Statističari predviđaju da će doseg Facebooka nastaviti rasti i sljedećih nekoliko godina te bi do 2027. mogao dosegnuti gotovo 76 posto svjetske populacije, a Zckerberg ističe kako mu je idući cilj 'metaverzum' te poručuje kako ćemo se, u budućnosti moći teleportirati kao hologram, kako bismo bili u uredu, na poslu, na koncertu s prijateljima, ili u dnevnoj sobi svojih roditelja.

Web stranica, nastala na prijenosnom računalu, u studentskoj sobi 20-godišnjaka, uvelike je prerasla prvobitnu ideju te je u rekordno kratkom vremenu postala pravi gigant među društvenim mrežama. Danas Facebook ima čak 7 milijardi aktivnih korisnika mjesečno, a svakodnevno ga koristi čak 2 milijarde ljudi.

„Sve ovo nisam počeo s ciljem da izgradim tvrtku vrijednu milijarde dolara, pokušavao sam samo riješiti problem i pomoći u povezivanju ljudi na fakultetima i školama. Na Internetu se tada moglo pronaći mnogo toga, glazba, vijesti, informacije, no niste mogli pronaći ljude do kojih vam je stalo, niti se s njima povezati, a upravo je to najvažnija stvar te sam zaključio kako baš tu postoji velika rupa koju treba ispuniti“, ispričao je Mark Zuckerberg za Freakonomics Radio.

No, u filmu 'Društvena mreža' (The Social Network iz 2010.), priču o postanku Facebooka, Aaron Sorkin stavio je u drugačiji kontekst. Kroz ključnu točku filma lansirao je teoriju prema kojoj je Zuckerbergova glavna motivacija za projekt zapravo bila prekid s djevojkom te njegova želja da ju impresionira. Osnivača Facebooka u filmu se prikazuje kao neugodnu, nesigurnu i lukavu osobu te svojevrsnog ego-manijaka. No, iako je film zaradio pohvale kritičara, Zuckerbergovi suradnici složni su u tvrdnjama da film nije odraz stvarnosti te da je dobar dio priče izmišljen.

Web stranica zbog koje je umalo izletio s Harvarda

Plodno tlo na kom se razvila Zuckerbergova ideja bila je njegova web stranica "Facemash". Na njoj su bile objavljene slike studenata Harvarda, a korisnicima je bilo omogućeno da ih ocijene po privlačnosti. Bio je to vrlo škakljiv i kontroverzan projekt, ali pobudio je golem interes te je preko noći polučio veliki uspjeh – u samo 4 sata, imao je 2 000 pregleda. No, "Facemash" je privukao pozornost i onih kojima se ideja, ali ni način njene realizacije, nisu svidjeli. Zbog hakiranja školskog, sigurnosnog sustava te kopiranja fotografija svojih kolega studenata s njihovih iskaznica, ozbiljno su prekršena pravila Harvarda te ju je Sveučilište, u roku od samo nekoliko dana, ugasilo.

Te su 'sjene iz prošlosti' Zuckerberga pratile i godinama kasnije. Kada ga je, nakon skandala koji uključuje Cambridge Analyticu, na svjedočenju pred članovima Kongresa zastupnik Billy Long upitao o 'Facemashu', stranici s kojom se povezuje nastanak današnjeg Facebooka, a koju su mnogi proglasili seksističkom, Mark Zuckerberg mu je odgovorio: "Facemash je bila web stranica za šalu koju sam pokrenuo na koledžu, u svojoj studentskoj sobi, prije nego što sam pokrenuo Facebook. Tvrdnja da je Facemash nekako povezan s razvojem Facebooka nije točna. To zapravo nema nikakve veze s Facebookom."

Ugasili mu stranicu, on pokrenuo 'revoluciju'

Iako su mu nakon gašenja 'Facemasha' prijetile drastične mjere, Zuckerberg ipak nije izbačen s Harvarda, a iz lošeg je iskustva izvukao ono najbolje – ideju za svoju novu web-stranicu koja će studentima Harvarda omogućiti da, za povezivanje s drugim studentima tog sveučilišta, koriste svoje ".edu" adrese e-pošte i fotografije. Iz te nove ideje rođen je Facebook - društvena mreža koju su 2004. godine, uz Mark Zuckerberga, pokrenuli studenti Harvarda, Eduardo Saverin, Dustin Moskovitz i Chris Hughes. Prvi Facebook profil pripadao je, dakako, upravo Marku Zuckerbergu, a prvi sljedeći Facebook korisnik, s ID-om 5, bio je njegov prijatelj i suosnivač Facebooka, Chris Hughes, nakon čega su korisnički niz nastavili i drugi Zuckerbergovi prijatelji, kolege iz razreda i cimeri. Na novorođenu stranicu 'thefacebook.com', u prva 24 sata, prijavilo se oko 1200 studenata, a u prvih mjesec dana polovica svih studenata Harvarda na toj je stranici imala svoj profil.

Facebook je rastao nevjerojatno brzo te je već u ožujku 'osvojio' još tri sveučilišna kampusa u SAD-u - Yale, Columbiju i Stanford. U rujnu 2004. 'izgrađen' je Facebookov "zid", na kojem generacije ispisuju svoje misli i stavove, lajkaju te komentiraju i primaju komentara. Koncem svoje prve godine postojanja društvena mreža prikupila je svoj prvi milijun korisnika, a vrtoglavi se rast nastavio i u 2005. godini te je do svibnja Facebook 'osvojio' više od 800 sveučilišnih kampusa.

U kolovozu te 2005., TheFacebook.com izbacuje 'the' te postaje Facebook.com. Od rujna te godine mogli su ga koristiti i američki srednjoškolci, a ubrzo nakon toga ta se društvena mreža počela širiti svijetom. Od listopada 2005. dio Facebook sadržaja postaju i fotografije, a od lipnja 2007. i video clipovi. Facebookov 'Like' zaživio je u veljači 2009., a godinu kasnije startale su i Facebook grupe. Prvi video poziv putem platforme uspostavljen je 2011. godine, a već u listopadu iduće godine broj korisnika se popeo na milijardu, čime je Facebook postao i prva društvena mreža koja je premašila milijardu registriranih računa.

Manje blistava strana medalje

Iako je sam uspon Zuckerbergova studentskog projekta bio doista briljantan, ubrzo nakon što je pokrenut, Facebook se našao u pravnim problemima – studenti s Harvarda, blizanci Cameron i Tyler Winklevoss s Divyom Narendrom optužili su Zuckerberga da je prekršio dogovor i obmanuo ih tvrdeći da pomaže u stvaranju stranice HarvardConnection.com, a ustvari je, kako je trojac tvrdio, 'rudario' po njihovim idejama, koje je potom, uz svoj kod, iskoristio upravo za stvaranje Facebooka. Rješenje je 2008. godine bila nagodba teška milijune dolara, u gotovini i u dionicama Facebooka.

No, nije to bila jedina tužba protiv novorođene, društvene mreže. Bivši prodavač drvenih peleta iz New Yorka, Paul Ceglia, tvrdio je da je u Zuckerbergov projekt "The Face Book" uložio 1000 dolara te da mu, na temelju tog ulaganja, prema ugovoru iz 2003., pripada velik udio u dionicama Facebooka. Ipak, otkriveno je da su dokazi koje je Ceglia predočio lažirani te je sud taj slučaj odbacio.

Megapopularnom Facebooku na teret se stavljalo i širenje lažnih vijesti te opasne propagande. Tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u, 2016. godine, Facebook je bio suočen s ozbiljnim optužbama prema kojima je omogućio da se s lažnih, ruskih Facebook računa, putem plaćenih oglasa, širi propaganda čiji je cilj bio utjecati na rezultate izbora. S tom su teorijom neki išli tako daleko da su tvrdili kako su upravo spomenuti, plaćeni oglasi vrlo snažno utjecali na ishod izbora. Zuckerberg je tada izjavio da je riječ o kompleksnim problemima. Istaknuo je da ljudima treba dati pravo glasa, ali i priznao da omogućiti korisnicima da dijele sve što požele ponekad znači i pogriješiti.

U novije vrijeme Facebook i Zuckerberg našli su se i na meti optužbi da nisu učinili ništa kako bi zaustavili opasan govor mržnje, a neki su čak smatrali da se širenje takvog govora i poticalo kroz politiku tvrtke. Za kaznu, zbog širenja "govora mržnje", u lipnju 2020. tvrtke su masovno počele povlačiti oglase s Facebooka, što je bio udar na dionice te kompanije. Podaci iz listopada 2022. pokazali su da tržišna vrijednost Mete pada - gubitak od oko 700 milijardi dolara, u odnosu na prethodnu godinu, rezultirao je i otpuštanjem 13 posto zaposlenih.

Curenje privatnih podataka

Najpopularnija društvena mreža suočena je i s ozbiljnim skandalima zbog prikupljanja osobnih podataka milijuna svojih korisnika, bez njihovog pristanka. Jedan od najvećih takvih skandala dogodio se 2018. godine, kada je kompanija 'Cambridge Analytica', kroz neovlašteno prikupljanje, dobila podatke o čak 87 milijuna korisnika Facebooka. Ta je tvrtka, navodno, nepropisno koristila osobne podatke korisnika te društvene mreže, na temelju kojih su se izrađivali njihovi psihološki profili, što se kasnije upotrebljavalo u političkom oglašavanju. Prema nekim tvrdnjama, upravo su ti podaci djelomično korišteni kako bi se utjecalo na izbore u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nakon tog skandala Zuckerberg je pozvan da pred američkim Kongresom svjedoči u korist obrane Facebooka. Skandal je potaknuo američku Vladu da razmotri zakonodavne okvire koji bi ograničili djelovanje tvrtki poput Facebooka, kako bi ih se spriječilo da imaju otvorene račune s osobnim podacima svojih korisnika. No, unatoč ozbiljnim skandalima, malo je vjerojatnim da će ta društvena mreža, u bliskoj budućnosti, radikalno promijeniti način prikupljanja i prodaje korisničkih podataka, jer je upravo to temelj funkcioniranja njihovih oglasa, Marketplacea i Business Manager usluga, koji tvrtkama omogućava ciljano oglašavanje.

Iste te 2018. godine Facebook je uzdrmao još jedan skandal – najveći hakerski napad u povijesti te društvene mreže koji je pogodilo više od 50 milijuna njenih korisnika, jer su hakeri imali pristup osjetljivim podacima i informacijama o računima te aplikacijama na koje su se ti korisnici prijavili putem Facebooka.

'Metaverzum' kao sljedeći cilj

U listopadu 2021. Facebook je najavio preimenovanje u "Meta". Matična tvrtka platforme Facebook Inc. postala je Meta Platforms, čime su ta društvena mreža i Facebook Messenger postali dio Metine obitelji aplikacija, u kojoj su i WhatsApp te Instagram. Vizija tvrtke je izgraditi za svoje korisnike 'metaverzum'. Prema riječima Zuckerberga upravo je 'metaverzum', odnosno spoj stvarnog i virtualnog svijeta, sljedeći, veliki korak u evoluciji interneta.

„Definirajuća kvaliteta metaverzuma bit će osjećaj prisutnosti - kao da ste s drugom osobom ili na drugom mjestu. U budućnosti ćete se moći teleportirati kao hologram kako biste bili u uredu, bez putovanja na posao, na koncertu s prijateljima, ili u dnevnoj sobi svojih roditelja. To će vam otvoriti više mogućnosti, moći ćete potrošiti više vremena na ono što vam je važno, skratiti vrijeme u prometu i smanjiti ugljični otisak“, poručio je Zuckerberg.

No, rebranding tvrtke mnogi ipak smatraju pokušajem da se ona distancira od svih negativnih predznaka, kontroverzi i 'grijeha' iz prošlosti, povezanih s širenjem lažnih vijesti i udarima na privatnost svojih korisnika. No i unatoč nekim mrljama na svojoj virtualnoj savjesti, s velikim dosegom, širokom bazom korisnika i značajnim potencijalom oglašavanja, Facebook je i u 2024. zadržao dominantnu poziciju neprikosnovenog tržišnog lidera.

Zvijezde s najvećim brojem pratitelja

U 2024. godini Facebook je imao 70.799 zaposlenih, što je smanjenje od 1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ta je društvena mreža i u 2024. godini bila najkorištenija društvena platforma na svijetu, s preko 3,07 milijardi aktivnih korisnika, što je 37,7% ukupne populacije i 57% ukupnih korisnika interneta. Prema podacima iz prosinca 2024. Facebook koristi čak 2 574 100 Hrvata, što je 64,1% ukupne populacije, a prednjače žene koje čine 51.9 posto. Najviše ljubitelja Facebooka u Lijepoj našoj je među onima u dobi od 25 do 34 godine.

Facebook je danas i treća najupotrebljavanija aplikacija među mobilnim korisnicima u svijetu, iza WhatsAppa i YouTubea. Na toj aplikaciji korisnici mjesečno provedu u prosjeku 19 sati i 47 minuta. Čak 98,5 posto korisnika svom Facebook računu pristupa s mobilnog uređaja, a 64,1% Android korisnika otvara aplikaciju svaki dan.

No, popularnost 'Fejsa' među mladima ipak pada - svakodnevno ga koristi tek oko 19 posto tinejdžera, a prema podacima Pew Researcha, aktivan Facebook račun ima samo 33 posto tinejdžera, što je značajan pad u odnosu na period od 2014. do 2015., kada je aktivan račun imalo njih 71 posto. I dok se mladi okreću nekim novim društvenim mrežama, poput Tik Toka, Facebooku su i dalje vjerni oni u dobi između 25 i 44 godine - gotovo polovicu Facebookove publike danas čine upravo Milenijalci, kojima pripada i osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg. Više od 21,5 posto korisnika Facebooka ima između 18 i 24 godine, a samo 5,6 posto ih je starije od 65 godina.

Prema podacima iz siječnja 2023., najveći broj korisnika Facebooka, njih čak 314 milijuna, je iz Indije u kojoj živi čak 10,6 posto svih korisnika te društvene mreže. Više od 100 milijuna korisnika ima i SAD te Indonezija i Brazil. S tako brojnom korisničkom publikom Facebook je postao i omiljena platforma za oglašavanje, upravo se od oglasa u blagajnu slijeva velika većina prihoda. Na toj je platformi danas

prisutno preko 90 posto brendova. Više od 200 milijuna robnih marki svaki mjesec koristi tu platformu za kreiranje virtualnih izloga i povezivanje s kupcima, a više od milijardu ljudi svaki se tjedan povezuje s tvrtkama upravo na Facebooku, na kom i gotovo sve svjetske zvijezde imaju svoju Fan stranicu.

Na prvom mjestu popisa slavnih osoba s najvećim brojem pratitelja je legendarni nogometaš Cristiano Ronaldo, čije objave, prema podacima iz siječnja ove godine, prati vrtoglavih 170 milijuna ljudi. Slijedi ga Mr. Bean - iako nije stvaran lik, na samom je vrhu popisa najpraćenijih slavnih osoba na Facebooku s čak 141 milijun pratitelja. Na top listi zvijezda s najvećim brojem pratitelja su i Shakira, Vin Diesel, Lionel Messi, Eminem, Rihanna, Will Smith, Justin Bieber, Taylor Swift, The Rock i Kim Kardashian.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije