Vina i jaka alkoholna pića suočavaju se s jednom od najviših stopa krivotvorenja, s godišnjim gubitkom u prodaji od 2,29 milijardi eura i gotovo 5700 radnih mjesta u EU. Samo se u Hrvatskoj svake godine u ovom sektoru gubi 10 milijuna eura prodaje i više od 155 radnih mjesta, pokazala je analiza Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) koji je u povodu Svjetskog dana borbe protiv krivotvorina pokrenuo kampanju "Što je na vašem stolu?" upozoravajući na zabrinjavajuću pojavu krivotvorene hrane i pića diljem EU. Inicijativa je pokrenuta nakon što su nedavna izvješća pokazala da krivotvorenje u sektoru hrane i pića predstavlja sve prisutniju prijetnju i rizik. Uz zdravlje potrošača, na udaru su i europska gospodarstva, radna mjesta i kulinarsko nasljeđe.
Iako javnost često povezuje krivotvorene proizvode isključivo s luksuznom robom ili sektorom odjeće i mode, stvarnost je znatno ozbiljnija. Prema Istraživanju o procjeni prijetnje kaznenih dijela protiv intelektualnog vlasništva (OCTA) iz 2022. godine, prehrambeni proizvodi – posebno kolačići, tjestenina, čips i slatkiši – bili su druga najzaplijenjenija kategorija proizvoda na vanjskim granicama EU 2020. godine.
Izvješće Europola o procjeni prijetnje od ozbiljnog i organiziranog kriminala Europske unije za 2025. godinu (SOCTA) naglašava da je rast e-trgovine krivotvoriteljima omogućio nove načine distribucije lažnih prehrambenih artikala, što potrošačima sve više otežava prepoznavanje autentičnih proizvoda. Krivotvoritelji manipuliraju oznakama i pakiranjima hrane te prilagođavaju proizvodne procese, ciljajući na proizvode visoke vrijednosti. Izvješće SOCTA za 2021. otkriva da lažni prehrambeni proizvodi sadrže čak i opasne tvari poput metanola, žive, fipronila i raznih insekticida ili pesticida.
Operacije policijskih snaga na terenu također su razotkrile razmjere problema. Zajednička operacija Europola i Interpola OPSON, koja se provodi svake godine, u prošlog godini je rezultirala zapljenom krivotvorenih i nekvalitetnih prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 91 milijun eura, od toga 22.000 tona hrane i 850.000 litara pića. Operacija je također rezultirala razbijanjem 11 kriminalnih mreža i prijavom 278 osoba pravosudnim tijelima, a EUIPO pruža podršku operaciji kroz stručnost u području intelektualnog vlasništva, obuku i suradnju s tijelima za provedbu zakona.
- Krivotvorena hrana i piće velika su briga za javno zdravlje. Cilj naše kampanje je opskrbiti potrošače znanjem kako se zaštititi, a istovremeno podržavati zakonite tvrtke koje podržavaju standarde kvalitete EU-a. Ovo je bitka koju moramo voditi zajedno: vlasti, proizvođači i potrošači podjednako – rekao je João Negrão, izvršni direktor EUIPO-a.
Krivotvorenje pića, a posebice alkoholnih pića, i dalje je značajan problem, a organizirane kriminalne skupine koriste sofisticirane metode za prevaru potrošača. Krivotvoritelji često ponovno koriste originalne boce ili ispisuju lažne naljepnice za postavljanje na prazne boce, što potrošačima i nadležnim tijelima otežava razlikovanje između legitimnih i lažnih proizvoda.
Prema podacima EUIPO-a, sektor vina i jakih alkoholnih pića bio je jedan od sektora koji je najpogođeniji krivotvorenjem. A ne samo da se bilježi gubitak prodaje od gotovo 2,3 milijarde eura – i porezni gubitak procjenjuje se na oko 2 milijarde godišnje. Među najčešće prijavljenim zemljama podrijetla krivotvorene hrane i pića zaplijenjenih na vanjskoj granici EU 2019. i 2020. godine bile su Kina i Turska, kažu iz EUIPO-a.
- Industrija hrane i pića kamen je temeljac gospodarstva EU koji značajno pridonosi regionalnom razvoju, zapošljavanju i stvaranju radnih mjesta, a u središtu borbe protiv krivotvorenja su i oznake zemljopisnog podrijetla (GI) – znakovi koji potrošačima jamče autentičnost i kvalitetu proizvoda, a istovremeno pomažu proizvođačima da bolje plasiraju svoje proizvode na tržište. Oznake štite nazive proizvoda koji potječu iz određenih regija i posjeduju kvalitete ili karakteristike koje su u osnovi posljedica tog zemljopisnog okruženja - kažu iz EUIPO-a.
Sustav zemljopisnog podrijetla EU uključuje oznake zaštićene oznake izvornosti (PDO), zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (PGI) i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (TSG). Ovi certifikati čuvaju bogatu europsku kulinarsku baštinu i potrošačima daju jamstvo autentičnosti i kvalitete. Trenutačno Europska unija ima preko 3600 proizvoda registriranih kao oznaka zemljopisnog podrijetla. Francuska, Italija i Njemačka prednjače u proizvodnji i potrošnji proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla, pri čemu samo Francuska čini gotovo 32% prodaje proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla u EU. Vino čini 54% ukupne potrošnje EU s oznakom zemljopisnog podrijetla, što ga čini posebno osjetljivim na krivotvorenje, a krivotvorenjem su uvelike pogođeni i maslinovo ulje, pivo, meso, sir i mliječni proizvodi.
U kampanji EUIPO-a 'Što je na tvom stolu?' potrošače EU poziva se na oprez i informiranost te savjetuje da kupuju proizvode isključivo od provjerenih trgovaca i službenih distributera i na službenim web stranicama, obrate pažnju na oznake autentičnosti, poput PDO, PGI i TSG, provjere logotipove na pakiranjima, pravopis i detalje etikete te koriste QR kodove, holograme i druge tehnologije za provjeru izvornosti. Objavljen je i tehnološki vodič za borbu protiv krivotvorina i piratstva koji uključuje više od 40 tehnologija koje mogu pomoći vlasnicima tvrtki u zaštiti njihovih robnih marki.
Krivotvorenje hrane i pića te zlouporaba oznaka zemljopisnog podrijetla značajan je i ozbiljan kriminal s kojim se treba uhvatiti u koštac na međunarodnoj razini, tvrde iz EUIPO-a te dodaju kako su oni aktivno uključeni u borbu protiv krivotvorina diljem EU. Pritom surađuju i s raznim organizacijama i tijelima za provođenje zakona, uključujući policijske službenike i nositelje prava, kako bi se poboljšala prekograničnu suradnju i provedba u Europi.
Iz EUIPO-a poručuju kako krivotvorenje hrane i pića nije izolirani slučaj, već dio šireg fenomena organiziranog kriminala i aktivnostima koje podrivaju zakonito poslovanje, ugrožavaju zdravlje potrošača i pomažu u financiranju drugih vrsta ozbiljnog kriminala, poput trgovine drogom, pranja novca, kibernetičkog kriminala, prijevare, pa čak i terorizma.