Nakon gradnje novog postrojenja za obradu teških ostataka i pripadajuće infrastrukture u Rafineriji nafte Rijeka te nakon završetka faze hladnog testiranja sustava zrakom, Ina je započela novu, ključnu fazu – funkcionalno testiranje postrojenja, odnosno testiranje postrojenja s procesnim fluidima kao završnu provjeru funkcionalnosti opreme, a prije puštanja postrojenja u rad – priopćili su iz Ine. Postupno uvođenje procesnih fluida znači da se u sustav puštaju pomoćna sredstva poput pare, vode i gorivog plina, a zatim i sami naftni derivati, uz strogo nadzirane uvjete tlaka, temperature i sigurnosti. Ova bi faza testiranja trebala trajati nekoliko tjedana, nakon čega slijedi puštanje postrojenja u probni rad i postupno podizanje kapaciteta do pune operativne spremnosti.
– Ovo je jedna od najzahtjevnijih faza u realizaciji kompleksnog energetskog projekta jer prvi put puštamo procesne fluide u sustav i u realnim uvjetima testiramo sve tehnološke i sigurnosne funkcije. Naš je prioritet da cijeli postupak provedemo kontrolirano, sigurno i fazno, u skladu s najvišim industrijskim standardima. Ovo je važan korak prema punoj komercijalnoj proizvodnji u novom postrojenju za obradu teških ostataka – kazao je Goran Pleše, operativni direktor Rafinerija i marketinga u Ini, i dodao da se tijekom 2026. godine očekuje rad cijelog kompleksa u punom kapacitetu.
Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka vrijedan je 700 milijuna eura i riječ je o pojedinačno najvećem ulaganju u povijesti Ine te trenutačno jednom od ključnih industrijskih projekata u Hrvatskoj. Obuhvaća gradnju postrojenja za obradu teških ostataka (DCU), modernizaciju postojećih postrojenja, novu luku, silose, zatvoreni transportni sustav za koks te novu trafostanicu, najveću u zemlji, koja osigurava pouzdano napajanje novog kompleksa.
Iz Ine poručuju da se riječki rafinerijski kompleks transformira u jedno od tehnološki najnaprednijih postrojenja u regiji, uz višu energetsku učinkovitost, bolje iskorištenje sirove nafte i veći udio visokovrijednih proizvoda. Očekuje se da će puštanjem postrojenja za obradu teških ostataka u rad Ina povećati proizvodnju dizela i do 30 posto, te ostalih visokovrijednih destilata, uz smanjenje potrebe za uvozom derivata, osobito tijekom ljetne turističke sezone, kada je potrošnja najveća. Iz Ine napominju i da u takvom proizvodnom procesu više neće biti potrebe za uvozom vakuum plinskog ulja, koje je na europskom tržištu većinom ruskog podrijetla, što će dodatno jačati energetsku sigurnost Hrvatske i smanjuje ovisnost o uvoznim sirovinama.