Zašto se Putin ne protivi članstvu Ukrajine u EU?

Vladimir Putin izazvao je iznenađenje izjavom da se Rusija ne protivi članstvu Ukrajine u Europskoj uniji, dok istovremeno ostaje odlučno protiv njenog ulaska u NATO. „Što se tiče članstva Ukrajine u Europskoj uniji, mi nikada nismo imali ništa protiv toga”, izjavio je ruski predsjednik tijekom posjeta Kini. „Što se tiče NATO-a, to je sasvim druga stvar.” Stručnjaci smatraju da je riječ o taktičkom potezu – pokušaju da se Putin predstavi kao mirotvorac pred američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ali i o kupnji vremena. Proces ulaska u EU, naime, traje godinama, dok NATO pruža brže i konkretnije sigurnosne garancije, piše DW.

Povijest pokazuje da Moskva dugo nastoji spriječiti europski put Kijeva. 2013. godine, kada je tadašnji predsjednik Ukrajine, proruski Viktor Janukovič, obustavio potpisivanje sporazuma s EU, širom zemlje izbili su masovni prosvjedi. Demonstranti su tvrdili da je Janukovič popustio ruskom pritisku i zaustavio europsku integraciju Ukrajine. Godinu dana kasnije Ukrajina je sporazum ipak potpisala, ali sumnje u ruske namjere ostale su. George Beebe, direktor strategije u Quincy institutu, komentira: Putinov iznenadni zaokret „vjerojatno je taktički potez s ciljem osiguravanja međunarodnog dogovora protiv članstva Ukrajine u NATO-u, dok istodobno pokušava zauzeti cijeli Donbas.”

Prema pisanju Financial Timesa, Rusija trenutno kontrolira 88 posto Donbasa, a Putin je navodno Trumpu predložio da se zamrzne linija bojišnice, odnosno prizna de facto granica ako Ukrajina prepusti cijelu regiju. Beebe ističe kako pragmatizam igra ključnu ulogu jer ruskoj vojsci nedostaje ljudstva i opreme. „Ruska vojska već je pokazala da ne može osvojiti cijelu Ukrajinu.” Također, Putin prati jačanje europskih vojnih kapaciteta, što dodatno povećava pritisak. Beebe smatra da ruski predsjednik vjerojatno shvaća da je spremnost da Ukrajina uđe u EU „nužna cijena” kako bi se izbjegli nepovoljni scenariji i osigurali bolji uvjeti za budući mirovni sporazum. „Ovo je dio dugoročnog procesa pregovaranja”, kaže Rafael Loss, stručnjak za sigurnost iz Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR). „Kada se svi slože da članstvo Ukrajine u NATO-u nije opcija, Putin može utjecati na proces proširenja EU preko svojih saveznika unutar bloka”, poput mađarskog premijera Viktora Orbana i slovačkog premijera Roberta Fica.

Rusija proširenje NATO-a odavno smatra prijetnjom svojoj sigurnosti, dok EU nije percipirana kao ozbiljna vojna sila. „NATO ima posebno mjesto u ruskoj psihologiji”, kaže Étienne Soula iz Njemačkog Marshallova fonda. „EU se ne doživljava kao ozbiljna vojna prijetnja jer europskim saveznicima treba američka podrška da bi bili potpuno operativni.” Članstvo u EU zahtijeva niz reformi i dugotrajan proces usklađivanja, što Putinu daje prostor za manipulacije. „On nudi mrkvu (članstvo u EU) zapadnim korisnim idiotima — termin koji je sovjetska obavještajna služba koristila za ljude koji lako nasjedaju na propagandu”, objašnjava Loss.

Beebe dodaje da Putin predviđa kako će Trump vršiti pritisak na europske partnere da ubrzaju proces pristupanja, znajući da i dalje može potrajati godinama, pa čak i desetljećima. No, za Ukrajinu su pouzdana sigurnosna jamstva prioritet. „Čim rat završi, Rusija će pojačati hibridne aktivnosti u Ukrajini”, upozorava Soula. „Bez nekog stupnja sigurnosnih jamstava — pod tim mislim na američka jamstva — članstvo u EU zvuči prazno.” Loss zaključuje: „Putin nije dao nikakve ustupke, on se i dalje protivi mogućem budućem članstvu Ukrajine u EU. Ovo je njegova taktička igra da kupi vrijeme, izbjegne američke sankcije i pripremi teren za novu invaziju.”