Voćari traže hitan sastanak s premijerom: 'Od svih prijedloga na kojima smo intenzivno radili nije usvojeno ništa'

Suša im je lani obrala voćnjake zbog čega ih sve više odustaje od proizvodnje, a pomoći niotkud. Administracija Ministarstva poljoprivrede nema razumijevanja za ozbiljne probleme s kojima se voćarski sektor susreće – i to već dulji niz godina, tvrde iz Hrvatske voćarske zajednice u pismu kojega su danas uputili premijeru Andreju Plenkoviću s molbom za pomoć i hitan sastanak. Tvrde kako su zbog propisanih uvjeta isplate šteta za sušu u lanjskoj godini, koji su potpuno nelogični, proizvođači voća, a posebice jabuka i mandarina, u potpunosti diskriminirani. Za štete od suše osigurano je ukupno 53 milijuna eura, od kojih bi se najmanje 15 milijuna eura trebalo isplatiti voćarima. No kako resorno ministarstvo nije usvojilo nijedan dosadašnji konstruktivan prijedlog s njihove strane – čak 90% voćara neće dobiti ni centa pomoći čime se u opasnost dovodi i dalji nastavak proizvodnje u Hrvatskoj s kojom smo već sada u ogromnom deficitu. 

Osvrćući se na netom završeno javno savjetovanje vezano uz Nacrt pravilnika u provedbi državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva te objavljeni javni poziv za podnošenje prijava za Mjeru 23 (izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni prirodnim nepogodama), čelnik HVZ-a Branimir Markota kaže kako je program pomoći namijenjen voćarima koji su zaista pretrpjeli štetu u svojoj proizvodnji. Ona je lako dokaziva i kroz količine industrijske jabuke i bačene mandarine, no zbog potpunog zanemarivanja tih činjenica i specifičnosti proizvodnje jabuka i mandarina, paradoks je da glavnina proizvođača neće moći ostvariti pravo na potporu. Iz HVZ-a podsjećaju kako je lani sve voćare u RH zadesila velika šteta od suše i kontinuiranih toplinskih valova koji su trajali od početka srpnja do polovice rujna. Visina temperatura i trajanje istih su bile ekstremne da bi ih voćke mogle podnijeti bez oštećenja plodova. Plodovi su u velikoj mjeri tijekom kolovoza i rujna, a nakon dugotrajne suše, opadali sa stabala, tako da je oko 40% voća, umjesto u klasama za svježu prodaju trgovačkim lancima bačeno ili završilo kao industrijska jabuka. Kod mandarine je pak zbog suše bačeno ili završilo u industriji nekoliko tisuća tona. Veliki dio šteta (posebice unutar ploda) postao je vidljiv tek nakon berbe te tijekom skladištenja ili prilikom pakiranja/isporuka, kako je vrijeme odmicalo. Za razliku od ratarske, povrtlarske ili proizvodnje sezonskog ljetnog voća, proizvođači jabuka i mandarina svoje štete nisu mogli niti znati, ni procijeniti, pa tako niti prijaviti kako to propozicije spomenutog natječaja traže.  

– U više smo navrata protekle godine, a posebice u vrijeme berbe, detaljno i vrlo konstruktivno pisali Ministarstvu poljoprivrede s ciljem da se program potpore, odnosno ublažavanje šteta pripremi kvalitetno, ciljano i pravedno. Od svih prijedloga, na kojima smo intenzivno radili nije usvojeno – ništa. Sve to rezultira zabrinjavajućim padom proizvodnje voća – kaže Markota. 

Iz HVZ  ističu da unatoč pokušajima ostvarivanja dijaloga, poziv za podnošenje prijava za Mjeru 23 odnosno propozicije su u potpunosti zanemarile činjenice, a kojima se voćari s pretrpljenim najvećim štetama de-facto u potpunosti unaprijed eliminiraju jer nije proglašena elementarna nepogoda koji uvjet je stavljen za prijavu štete. Isti je slučaj i kod predloženog Pravilnika koji je bio na javnom savjetovanju, a na koji su se voćari i očitovali tijekom savjetovanja.  

Navode argumente i činjenice voćara koji nisu usvojeni, pri čemu posebno ističu da veliki broj općina i županija uopće nije proglasila prirodnu nepogodu zbog raznih administrativnih, vremenskih ili drugih razloga i ograničenja, a što apsolutno ne znači da proizvođači voća, a posebno jabuka nisu imali i tamo ogromne štete. U RH po dostupnim podacima ne postoji regija koja nije pretrpjela značajne štete od suša i vrućina, međutim iz razno raznih razloga ili ograničenja neke općine nisu proglasile nepogodu 

– Smatramo kako jedino proizvodnja hrane treba biti temelj za donošenje svih odluka u RH želimo li sačuvati proizvodnju hrane – kažu voćari te još jednom pitaju kako je proizvođač mogao prijaviti štetu koju u vrijeme početka berbe nije imao ili je tada nije mogao vidjeti te kako ju je uopće mogao procijeniti ako je ispred njega gotovo dvije trećine berbe.  

– Trebamo li radi toga sada biti diskriminirani odnosno unaprijed diskvalificirani? Je li proglašenje elementarne nepogode uvjet koje je odredila Europska komisija ili hrvatska Vlada da bi se nadoknadila šteta u voćarstvu ili je to "komoditet" administracije koja priprema pravilnike – naglašavaju voćari koji na hitnom sastanku s premijerom žele izlijeti svoje prijedloge kako bi se program pomoći učinio logičnijim te pravednijim za proizvođače kojima je u stvarnosti i namijenjen. Ujedno žele prezentirati i trenutno stanje u voćarstva Hrvatske koje je nažalost u sve lošijoj perspektivi, ali i dogovoriti modele buduće suradnje sa službama Ministarstva poljoprivrede, kako bi se spasilo i unaprijedilo hrvatsko voćarstvo. Čeka se potez premijera.