Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su početkom tjedna, nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio napade na iranska energetska postrojenja ako do danas ne deblokiraju Hormuški tjesnac. U takvim okolnostima, cijene naftnih derivata rastu i u Hrvatskoj, a Vlada je jučer na telefonskoj sjednici odlučila ponovno intervenirati kako bi ograničila taj rast, uz poruku kako nastavlja provoditi mjere s ciljem ublažavanja rasta cijena goriva te kako joj je, uz priuštivost energenata, prioritetni cilj očuvati sigurnost opskrbe u uvjetima globalnih nestabilnosti i kriza.
Zbog toga je uredbom za iduća dva tjedna produljila snižavanje visine trošarina za energente na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo. Donesena je, također, uredba kojom se utvrđuju najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, a po kojoj se najviše maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14 dnevnom razdoblju, s ograničenom premijom od 0,1545 eura po litri za benzinsko gorivo, 0,1045 eura po litri za dizelsko te 0,0436 eura po litri za plavi dizel i 0,8737 eura po kilogramu za smjesu propan - butan u plinskim bocama, odnosno 0,4116 eura po litri za velike spremnike.
Iz Vlade su odmah poslali i izračun po kojem će nova cijena benzinskog goriva iznositi 1,66 eura po litri, četiri eurocenta skuplje nego do sada. Dizel će na benzinskim crpkama sljedeća dva tjedna stajati 1,85 eura po litri (12 centa više nego do sada), Ukapljeni naftni plin za spremnike prodavat će se po cijeni od 1,94 eura po kilogramu, a onaj za boce 2,51 euro, 6 eurocenta jeftinije nego dosad.
Iz Banskih dvora ističu i kako bi se, da nema ovih mjera, maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formirale na razini premija energetskih subjekata prije uredbe donesene još prošlog tjedna te bi litra benzina koštala 1,76 eura po litri, dizela 2,06 eura, a plavog dizela 1,42 eura. Plin za spremnike plaćao bi se, pak, 2,09, a onaj u bocama 2,79 eura po kilogramu.
O najnovijoj Vladinoj intervenciji u cijene energenata jučer je govorila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, naglašavajući kako je važno održati cijene koliko je god moguće nižima i stabilnijima, kao i osigurati opskrbu energentima u ovim trenucima vanjskih šokova na koje Hrvatska nema nikakav utjecaj.
– To je naša primarna zadaća – poručila je ministrica, a na pitanja o daljnjim mjerama uzvratila je kako je teško sada predviđati što će se dalje događati u okviru izazovnog geopolitičkog konteksta. – No, sigurno je da se ekonomske posljedice ne mogu zaustaviti tek tako i odjednom. O tome svemu Vlada vodi računa i zato ima i kratkoročne i dugoročne mjere namijenjene jačanju otpornosti, usmjerene prema građanima, malom i velikom gospodarstvu, industriji i svima drugima koji mogu osjećati posljedice krize – naglasila je ministrica Vučković.
Dodala je i kako će Vlada nastaviti voditi računa o poljoprivrednicima i ribarima, osobito što kroz Hormuški tjesnac, osim nafte, prolaze i važni metali te druge sirovine potrebne za te djelatnosti. Kad je riječ o od izbijanja najnovije naftne krize često spominjanim potencijalnim intervencijama u porez na dodanu vrijednost, uzvratila je kako Hrvatska već ima diferencirane stope i kako vodi računa o najosjetljivijima.
I sinoć wirelessom stigli novi tankeri kroz Hormuški sa skupljom naftom pa automatski i cijena derivata ide gore.