Ultimatumi, ucjenjivanja i uvjeti. Te su riječi najglasnije proteklih dana u javnom prostoru otkako se pojavila snimka saborskog zastupnika Josipa Dabre kako pjeva „vođi svih Hrvata“ koji leži u Madridu u grobnici od zlata, aludirajući time na Antu Pavelića, poglavnika Nezavisne Države Hrvatske i osnivača ustaškog pokreta. „Sad bi bilo dosta“, naljutio se Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a i član vladajuće većine i odlučio dignuti glas, uz poruku premijeru Andreju Plenkoviću: „presloži koaliciju u idućih 30 dana inače izlazimo iz nje“.
Usto, Dabru je nazvao „glupim desničarom“ i poručio da neće ići na koalicijske sastanke jer „ne može sjediti za istim stolom s takvim ljudima“. Novi zaplet dogodio se danas kada je Dabro poručio da će otići iz Hrvatskoga sabora ako se donese zakon koji izričito zabranjuje komunističke simbole i slogane te javnu afirmaciju istaknutih komunista koji su masovno likvidirali i proganjali Hrvate. Jesu li Dabrini zahtjevi uopće provedivi, može li zaoštravanje odnosa nakon niza događaja koji su počeli još ljetos dovesti do pada Vlade, ali i kako to da ustaše i partizani toliko i danas podižu tenzije i dijele hrvatski narod 80 godina nakon Drugog svjetskog rata te možemo li prevladati tada nastale podjele analiziramo sutra u velikom specijalu Večernji TV-a „Ima li kraja podjelama?“, emisiji u kojoj će gostovati četiri Večernjakova kolumnista, ali i velikih mislioca ovog doba, s različitim pogledima.
S nama u TV studiju sutra, 20. veljače u 14.15 sati bit će povjesničar Neven Budak, čije je gostovanje nedavno u „Nedjeljom u 2“ podiglo buru, ujedno i Večernjakov suradnik na raznim povijesnim projektima i filmovima, Žarko Ivković, dugogodišnji Večernjakov urednik iza kojeg je cijeli niz povijesnih specijala i knjiga, Mirko Galić, novinar, urednik, diplomat i jedan od najprepoznatljivijih vanjskopolitičkih komentatora u Hrvatskoj te Dragan Bagić, sociolog i jedan od najupućenijih političkih analitičara. Da su Hrvati itekako podijeljeni pokazalo je i istraživanje koje je 2024. objavljeno u „Političkim analizama“, tromjesečniku za hrvatsku i međunarodnu politiku pod nazivom „Oko čega su hrvatski građani podijeljeni u superizbornoj godini?“.
Pokazalo se, uz ostalo, da je u Hrvatskoj oko 12 posto simpatizera Nezavisne Države Hrvatske, dok je simpatizera antifašističkog partizanskog pokreta oko 26 posto, odnosno da je udio građana koji bi podržali i jednu i drugu stranu porastao. Ima li tome kraja, govorimo sutra u specijalu, pratite nas u 14.15 sati na YouTube kanalu Večernjeg lista i našem portalu.
Podjele su umjetno "napumpane" jer tako nekome odgovara. Kome? Lako je to ustanoviti.