USKOK predložio 1249 dokaza, Kovačević tvrdi: Optužnica je lažna, izmišljena i tendenciozna

– Hrvatski jezik razumijem, ali optužnicu ne i ona je lažna, izmišljena i tendenciozna. Časni sude, ne osjećam se krivim ni po jednoj točki optužnice – kazao je Dragan Kovačević, nekadašnja čelna osoba Janafa na zagrebačkom Županijskom sudu. A tamo se našao jer je njemu i njegovim suoptuženicima; Kreši Peteku, Vladi Zoriću, Damiru Vrbancu, Vatroslavu Sabljiću, Ivanu Širiću i Edi Seifriedu konačno počelo suđenje po optužnici koju je USKOK protiv njih podigao još 2022. Spis u aferi Janaf prava je slika i prilika hrvatskog pravosuđa i zbrke koja u njemu nastaje zbog učestalih izmjena najbitnijih zakona. Kao što je Zakon o kaznenom postupku (ZKP), čije su najnovije izmjene nedavno stupile na snagu. Pa su se sukladno tome te izmjene primijenile i na Kovačevića i ostale, protiv kojih se dosadašnji dio postupka (istraga i optužna vijeća i lanjski početak suđenja) vodio po starom postupku. No izmijenjeni ZKP, koji bi po tvrdnjama Ministarstva pravosuđa trebao ubrzati suđenja i eliminirati razvlačenje sjednica optužnog vijeća, izazvao je, moglo bi se reći, omanju zbrku u sudnici. Naime, kada je lani u ožujku ovo suđenje počelo, prije no što je USKOK tražio da se dvije optužnice protiv Dragana Kovačevića; ona u aferi Janaf i ona u aferi Odjela spoje, Kovačević i njegovi suoptuženici su se izjasnili o krivnji. Učinili su to oni i sada, no sada su to s njima morali učiniti i njihovi odvjetnici, koji su morali točno navesti što im je u svakoj točki optužnice sporno, a što nije.

– Ako se krenemo tako pojedinačno očitovati, bit ćemo ovdje do ponoći. Mi smo u odgovoru na optužnicu naveli što nam je sporno. Sve nam je sporno, osim činjenice da je moj klijent bio predsjednik Uprave Janafa – kazala je Jelena Badovinac, braniteljica Dragana Kovačevića. Sličan stav zauzele su i obrane drugih okrivljenika, koje su isticale da ne mogu u ovoj fazi postupka navoditi što im je sporno, a što ne, jer nisu izvedeni dokazi. Osim toga, obrana smatra da bi takvo izjašnjavanje značilo i iznošenje obrane, koja s obzirom na to da Kovačević i svi ostali optuženici niječu krivnju, treba biti iznesena na kraju dokaznog postupka. I tako je primjena novog ZKP-a na prvom većem postupku pokazala ono na što je struka opetovano upozoravala: pravna problematika koja nije riješena na sjednicama optužnih vijeća, kojima stranke više ne mogu nazočiti, sada će se samo preseliti na raspravni dio. I dok se pravna pitanja, bilo da su bitna obrani ili tužiteljstvu ne riješe, teško da će se pristupiti izvođenju dokaza. A sve to znači da će optužnice možda brže biti potvrđivane, no suđenja će i dalje trajati – godinama.

A da će suđenje u aferi Janaf biti trnovito, pokazalo se već nakon što je Krešimir Ostrogonac, zamjenik ravnatelja USKOK-a, predočio svoje dokazne prijedloge. U podnesku koji ima 63 stranice USKOK je naveo 1249 dokaza čije izvođenje predlaže. Radi se o materijalnoj dokumentaciji, snimkama tajne pratnje, snimkama tajno snimljenih razgovora te iskazima 98 svjedoka. Ostrogonac je pojasnio da je grupirao dokaze, pojasnio zašto ih predlaže te je dodao da je nakon spajanja optužnica u jedan spis USKOK smanjio broj prvobitno predloženih dokaza, kako bi se ubrzalo suđenje. Očekivano, obrane su nakon toga tražile kraći rok za očitovanje o obimnom dokaznom materijalu, a sud im je izašao u susret. Rasprava je odgođena do 10. ožujka, kada će se obrane očitovati o dokaznim prijedlozima USKOK-a, a zatim predložiti svoje. Hoće li problematizirati i neke pravne stvari koje su već ranije problematizirali na optuženim vijećima, tek će se vidjeti. Tijekom proteklih godina na sjednicama optužnih vijeća obrane su tražile izdvajanje tajnih snimki kao nezakonitih dokaza, no to im je odbilo optužno vijeće, a kasnije i Visoki kazneni sud. S obzirom na to da obrane unisono tvrde da za optužbe navedene u optužnici USKOK nema nijednog dokaza, bit će zanimljivo vidjeti u kojem će smjeru suđenje ići. I koliko će trajati.

Prema optužnici, USKOK tereti Kovačevića da je s Krešom Petekom dogovorio da će Petekovoj tvrtki Elektrocentar Petek davati poslove s JANAF-om u zamjenu za novčanu nagradu. U tom djelu Kovačeviću su, tvrdi USKOK, "pomagali" Zorić, koji je bio direktor Sektora sigurnosti i zaštite u JANAF-u te Vrbanc, koji je bio direktor Sektora transporta nafte u JANAF-u. Oni su poduzimali sve što je bilo potrebno da Petek dobije poslove, a zauzvrat on im je, tvrdi USKOK, dao mito. Konkretnije, prema USKOK-u, Kovačević je od Petaka primio ukupno 6,2 milijuna kuna u gotovini, Zorić oko 550.000 kuna u gotovini, a Vrbanac ukupno oko 600.000 kuna u gotovini. Za taj novac, prema optužnici, investicije za koje je Petak bio zainteresiran završile bi u Planu investicija JANAF-a, nakon čega bi on prije ostalih zainteresiranih dobio tehničku dokumentaciju i specifikacije. USKOK tvrdi da je Petak zahvaljujući svemu tome, te uz pomoć Kovačevića, Vrbanca i Zorića, dobio poslove s JANAF-om vrijedne 64, 4 milijuna kuna. Kovačević se tereti da je po sličnom modalitetu "poslovao" i s Ivanom Širićem, vlasnikom i direktorom tvrtke Cefis te Edom Seifriedom, direktorom i vlasnikom MGS grupe. Njihove tvrtke su, tvrdi USKOK, dobile milijunske poslove s Janafom, a njih su dvojica zauzvrat Kovačeviću platiti stanove i automobile.

Što se tiče afere Odjela, ona je zanimljiva jer se u njoj spominje i Ivan Turudić, današnji glavni državni odvjetnik. Prema optužnici, USKOK tereti Kovačevića za primanje, a Peteka za davanje mita i to od 2015. do lipnja 2019. USKOK tvrdi da su se Kovačević i Petek dogovorili: Kovačević je kao predsjednik uprave Janafa trebao osigurati prednost Peteku u slučajevima kada se njegova tvrtka javila na raspisane nabave, a zauzvrat Petek je Kovačeviću trebao, kako kaže USKOK, predavati nagrade u novcu i financirati njegove privatne potrebe. Postupajući po tom planu, Kovačević je, tvrdi USKOK, Peteku otkrivao podatke iz Janafova plana investicija, čime je omogućio i da prije postupka nabave Petek odabere investicije koje su mu odgovarale. Peteka su interesirale neke nabave povezane s Terminalom u Omišlju, pa je svoje ponude prilagodio podacima koje mu je Kovačević dao, ne bi li ih dobio. Kovačevića USKOK tereti i da je mimo internih akta Janafa donosio odluke u Petekovu korist, čak i kada ponude njegove tvrtke nisu bile najpovoljnije.

Prema USKOK-u, Kovačević je tako omogućio da Petekova tvrtka dobije poslove s Janafom vrijedne 2,1 milijun eura, a tereti ga se i da je omogućio, kada bi ga Petek zatražio, ažurne isplate predujmova Elektrocentru Petek. Zauzvrat, Petek je, navodi USKOK, Kovačeviću predao najmanje 13.272 eura, te mu je podmirivao druge privatne troškove od najmanje 18.289 eura. To je uključivalo, navodi USKOK, i kupnju odijela i drugih odjevnih predmeta koje Kovačević naručivao za sebe, članove svoje obitelji, prijatelje i poznanike. U optužnici je u kontekstu kupnje odjela spomenuto i ime Ivana Turudića, koji je negirao da je Petek plaćao njegova odjela, kako u optužnici tvrdi USKOK, u zamjenu za uslugu Kovačeviću. Tvrdio je da je ono što je kupovao spomenutoj trgovini sam plaćao.

Video