Na preventivne preglede u proteklih godinu dana odazvalo se čak 75% građana, što je vrlo visok odaziv i pokazuje da svijest o važnosti preventive raste, rečeno je jučer u Ministarstvu zdravstva na predstavljanju rezultata jednogodišnje provedbe preventivnih zdravstvenih pregleda radi ranog otkrivanja rizika poput visokog tlaka, povišene razine šećera i masnoća u krvi, pretilosti i pušenja. Bilo je pozvano 28.287 osoba starijih od 40 godina koje nisu dvije godine bile kod svog liječnika, 21.100 je pregledano, a dio ih je dobilo termine u prosincu, siječnju i veljači.
Zanemaruju simptome
– Pokazalo se da 73% pregledanih ima neki od faktora rizika ili prve simptome kronične bolesti, a utvrđeno je više od 200 vrlo ozbiljnih zdravstvenih situacija – kazao je Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a. Riječ je o 216 osoba s uznapredovalom šećernom bolesti, bolestima štitnjače ili prehodanim infarktima. – Ovi su im pregledi spasili život – rekao je Benjak. Povišeni tlak imalo je 24% pregledanih, povišeni šećer 19%, a kod 6% doktori su našli gotovo sigurnu dijagnozu dijabetesa. – To je 500 do 1000 novootkrivenih dijabetičara, koji nisu znali da imaju dijabetes ili zanemaruju simptome – istaknuo je Benjak.
Odstupanja u EKG-u nađena su kod 18% preglednih, među pregledanima je 30% pušača, a samo 15% redovno je tjelesno aktivno, dok 32% ima povećanu tjelesnu masu. Obiteljski liječnici koji su obavljali ove preglede po potrebi su pacijente upućivali na dodatne preglede, najčešće na RTG, dodatni ultrazvuk i laboratorijske pretrage. Pregledani su podjednako žene i muškarci, najčešće u 40-ima. Najveći odaziv imala je Brodsko-posavska županija (97,2%), a najmanji Međimurska i Koprivničko-križevačka, oko 50%. Preventivne preglede obavljalo je više od 61% obiteljskih liječnika, a neki od njih su ih obavili više od stotinu. U prosjeku se pregleda oko 1700 pacijenata mjesečno. Iduće godine će se osigurati punktovi za preventivne preglede u Zadarskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, kao pilot-projekt za moguću praksu ubuduće. Benjak je najavio skoro predstavljanje Zdravka – preventivnog AI asistenta koji je u testnoj fazi, a mlađoj populaciji pružat će informacije o nacionalnim preventivnim pregledima.
Prim. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, osvrnuo se na globalnu pandemiju kroničnih nezaraznih bolesti od kojih godišnje u svijetu umire 41 milijun ljudi, što je 74% ukupnog mortaliteta. Slično je i u Hrvatskoj gdje od kardiovaskularnih bolesti umire godišnje 22.000 ljudi, od 50-ak tisuća ukupno umrlih, dok ih od raka i drugih kroničnih nezaraznih bolesti umire 13.000. – To je više od 70 posto mortaliteta, a kronične nezarazne bolesti najveći su uzročnik morbiditeta, hospitalizacija, troškova zdravstvene zaštite, izbivanja s posla i invalidnosti. Populacija stari, a to su bolesti koje pogađaju starije – kazao je Capak i ukazao na rizike za te bolesti koje su u Hrvatskoj izraženiji od europskog prosjeka, a to su ponašajni rizici poput nepravilne prehrane, pušenja, tjelesne neaktivnosti.
Korektivni faktori
S druge strane, zahvaljujući nekim trajnim aktivnostima imamo i pozitivnih rezultata pa nam mortalitet od raka pada već niz godina i petogodišnje preživljenje bolesnih od raka sve je bolje, a mortalitet od karcinoma dojke bolji je od prosjeka EU. – Dakle, dugotrajan rad na nacionalnim preventivnim programima ranog otkrivanja i poboljšanje u dijagnostici i terapiji na kraju dovedu do dobrih rezultata – ustvrdio je prim. Capak. Ministrica Irena Hrstić ovaj program drži važnim za dodavanje zdravih godina životu građana, što se ponajprije može prevencijom i radnim otkrivanjem te djelovanjem na korektivne faktore. – Više od 2/3 načina postavljanja dijagnoze čini anamneza i klinički pregled. Nije pitanje samo sofisticiranih pretraga nego vraćanja komunikacije s pacijentima, na taj se način vraća i VAŽNOST obiteljskih liječnika – poručila je ministrica Hrstić.
Pregled je za građane besplatan, a kroz obvezno zdravstveno osiguranje plaća se 50 eura za svaki. To, međutim, nije trošak nego ušteda, istaknuo je Capak. Sada trošimo novac na liječenje posljedica nepreveniranih i neotkrivenih bolesti, one su glavni uzrok hospitalizacija, a ovaj će program dugoročno donijeti ZNATNE uštede zdravstvenom sustavu.