Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio državnih proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj u 2024. dosegao je 0,67 posto, odnosno 577 milijuna eura. I to je pohvalno, jer se radi o iznosu za oko 44 milijuna eura većem nego prethodne godine. Kada se u ta ulaganja uvrsti i privatni sektor, onda dolazimo do oko 1,2 milijarde eura. Čini se dosta, no to je očito nedovoljno već i ako pogledamo prema najbližem pokazatelju, a to je dobivanje ERC Grantova.
Sredstva Europskog istraživačkog vijeća vrlo rijetko dobiva neki znanstvenik iz domaćih institucija, znatno je više naših znanstvenika koji rade na nekoj instituciji u Europi. Kada se vidi koliko ih je, tada situacija postaje slična onoj u nogometu – naši vrhunski ljudi iz znanosti najbolje od sebe daju izvan Hrvatske. Za ovu je godinu ERC predvidio 2,7 milijardi eura za financiranje projekata u svojim programima. Dakle, onima najboljima dostupni su i milijunski iznosi, ovisno o kojem se ERC Grantu radi. Nije to i jedini razlog. Uvjeti rada na europskim vrhunskim institucijama prate njihov imidž, dakle također su vrhunski. Što se naših institucija tiče, često ti uvjeti ovise o trudu samih profesora koji će svojom ambicijom pronaći sredstva često upravo u privatnom sektoru kako bi motivirali studente da ostanu jer su im osigurani uvjeti napretka u znanju kakve bi dobili i na vanjskim institucijama. Stari problem, koji se očito vrlo teško rješava, jesu uvjeti rada postdoktoranada na našim visokoznanstvenim institucijama gdje oni, a poglavito primanja, ne dosižu razinu koja bi ih motivirala za ostanak, kao što ne može motivirati ni dolazak stranih kolega koji bi radili na našim institucijama.
Mobilnost u obrazovanju, istraživanju i razvoju od iznimne je važnosti jer jamči prijenos znanja i konkurentnost. Nekadašnja država Jugoslavija po tome je bila iznimno poznata, sve do prije nekoliko godina i naše su institucije dobro radile po tom pitanju, no sada je negdje zastalo. K tome, privatni sektor ulaže u istraživanje i razvoj, prirodno, za svoju korist i nerijetko iz znanstvenih institucija povlači kadrove. Poduzetništvo u znanosti i dalje je u nas rijetkost, iz proračuna se, po podacima DZS-a, za privatni neprofitni sektor izdvaja 0,19 posto od budžetskih sredstava za istraživanje i razvoj. Puno se priča i o nuklearnoj elektrani i o vojnoj industriji, umjetnoj inteligenciji. Sve je to vezana trgovina, ako želimo imati takve stvari onda moramo imati i jako istraživanje i razvoj.