Što je Putin tražio za okončanje rata, popis je podulji

Prema neslužbenim izvorima bliskima ruskoj strani, Vladimir Putin i Donald Trump razgovarali su na nedavnom summitu na Aljasci o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini. Ti prijedlozi uključuju mogućnost da Rusija prepusti manje dijelove okupiranih teritorija, dok bi Ukrajina zauzvrat predala veće dijelove svog istočnog teritorija, koje ruske snage nisu uspjele zauzeti, prenosi Reuters.

Ova informacija pojavila se dan nakon što su Putin i Trump održali susret u vojnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi izravan susret američkog predsjednika i ruskog čelnika otkako je počeo rat. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak otputovati u Washington kako bi s Trumpom razgovarao o mogućem dogovoru kojim bi se okončao rat koji traje od veljače 2022. godine.

Iako na summitu nije postignut dogovor o prekidu vatre, Trump je u intervjuu izjavio kako su on i Putin razgovarali o prijenosu teritorija i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu te da su se “u velikoj mjeri složili”. Dodao je da je dogovor “blizu”, ali da konačnu riječ ima Ukrajina: “Možda će reći ‘ne’.”

Dva izvora, koja su željela ostati anonimna, istaknula su da su njihova saznanja o ruskim prijedlozima uglavnom temeljem razgovora između europskih, američkih i ukrajinskih dužnosnika te da informacije nisu potpune. Trump je navodno već obavijestio Zelenskog i europske čelnike o detaljima razgovora. Nije jasno je li Putinov prijedlog zamišljen kao polazišna točka za pregovore ili kao konačna ponuda bez prostora za daljnje izmjene.

Neki od ruskih zahtjeva predstavljali bi ozbiljne izazove za ukrajinsko vodstvo. Putin navodno ne pristaje na primirje dok se ne postigne cjelovit dogovor, što je u suprotnosti s ukrajinskim stavom – osobito u trenutku kada zemlja svakodnevno trpi napade dronovima i raketama.

Po ruskom prijedlogu, Ukrajina bi se u potpunosti povukla iz regija Donjeck i Luhansk, dok bi se zauzvrat Rusija obvezala da će zaustaviti napredovanje na bojišnicama u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti. S druge strane, Rusija bi bila spremna vratiti manji dio teritorija koji trenutno drži u Sumskoj i Harkivskoj regiji.

Trenutno Rusija kontrolira oko 440 kvadratnih kilometara u tim regijama, dok Ukrajina drži oko 6.600 kvadratnih kilometara u Donbasu, području koje čine Donjeck i Luhansk, a koje Rusija svojata kao svoje.

Osim teritorija, ruska strana navodno traži i formalno priznanje aneksije Krima iz 2014. godine. Nije precizirano bi li to priznanje trebalo doći samo od SAD-a, ili od svih zapadnih zemalja i same Ukrajine. Ukrajina i njezini saveznici kategorički odbijaju priznati rusku kontrolu nad poluotokom. Putin navodno očekuje i ukidanje dijela sankcija koje su nametnute Rusiji, iako nije jasno odnosi li se to samo na europske ili i na američke mjere. Trump je izjavio da zasad ne planira uvesti carine protiv zemalja koje kupuju rusku naftu, poput Kine, ali da bi to moglo doći na red “za dva ili tri tjedna”.

Također, Putinov prijedlog uključuje da Ukrajina ne smije postati članica NATO-a. No, istovremeno bi joj se mogle osigurati određene sigurnosne garancije, iako nije precizirano na koji način bi one bile definirane i provođene. Navodno je Trump europskim čelnicima predstavio mogućnost “članka 5 izvan NATO-a” – mehanizam koji bi funkcionirao slično kao obrambena klauzula NATO-a, koja kaže da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ukrajina, čiji je cilj ulazak u NATO zapisan u Ustavu, vjerojatno bi se teško odrekla tog cilja.

Konačno, Moskva bi tražila i službeni status ruskog jezika u pojedinim dijelovima Ukrajine, kao i slobodno djelovanje Ruske pravoslavne crkve, koja je povezana s Moskvom. Ukrajinske vlasti optužuju tu crkvu da surađuje s ruskim vlastima šireći propagandu i pružajući podršku obavještajnim aktivnostima. Crkva negira te optužbe i tvrdi da se distancirala od Moskve. Ukrajinski parlament je već donio zakon kojim se zabranjuju vjerske organizacije povezane s Rusijom, no ta mjera još uvijek nije stupila na snagu u punom opsegu.