Jedna objava na hrvatskom dijelu platforme Reddit, popularnom hredditu, otvorila je široku raspravu o jednom od ključnih gospodarskih pitanja, zašto Hrvatska po produktivnosti rada i dalje zaostaje za većinom europskih zemalja. Tema koja se godinama provlači kroz stručne analize, ovoga je puta dobila snažan odjek među korisnicima društvenih mreža.
Što utječe na produktivnost i kako ju povećati?
by u/throwaway27491074 in hreddit
Sve je započelo pitanjem: "Zašto Hrvati stvaraju tako malo novca po satu rada?" Autor objave podijelio je kartu Europe s prikazom bruto domaćeg proizvoda po satu rada, prema podacima iz 2019. godine. Hrvatska se na toj ljestvici našla pri samom dnu, uz Bugarsku i Rusiju. Iako je riječ o podacima starima nekoliko godina, rasprava je pokazala da tema i dalje izaziva snažne reakcije te otvara prostor za dublje promišljanje o strukturnim slabostima domaćeg gospodarstva.
Jedan od najzapaženijih komentara odmah je razjasnio čestu zabludu oko samog pojma produktivnosti. "Imajte na umu da "produktivnost" kao ekonomski pojam u ovom kontekstu nema baš veze s laičkim razumijevanjem produktivnosti. Ako hrvatska firma napravi bicikl u 20h rada i proda ga za 1000€, a danska firma napravi isti takav bicikl u 20h rada i proda ga za 2000€ (jer made in denmark), to čini dansku duplo produktivnijom od hrvatske. Iako su radnici potrošili isto vrijeme i iste materijale.", napisao je jedan korisnik.
Time je otvoreno pitanje tržišne pozicije, brenda i dodane vrijednosti, a ne same radne etike ili uloženog truda. Drugi sudionici rasprave dodatno su pojednostavili problem usporedbom sektora: "Stipe koji konobari u konobi 'Dvije palme' sučeljava s Hansom koji je inženjer u BMW-u". Poruka je jasna, struktura gospodarstva presudno određuje razinu ostvarene vrijednosti. Zemlje snažno oslonjene na industrije visoke dodane vrijednosti, poput automobilske ili farmaceutske, ostvaruju znatno veći BDP po satu rada od ekonomija u kojima dominiraju turizam i trgovina.
Neizostavna tema bila je i uloga javnog sektora. Komentar "Manje uhljeba imati" ubrzo je prikupio velik broj pozitivnih reakcija, a dio korisnika ustvrdio je kako državni sustav ne potiče učinkovitost i inovacije jer će, kako navode, "gubitke uvijek pokriti porezni obveznici". U raspravi se provlačila i teza da privatni sektor, za razliku od javnog, mora osigurati tržišnu održivost kako bi mogao povećavati plaće i ulagati u razvoj.
Kritike nisu bile usmjerene samo prema državi. Dio sudionika problem vidi u načinu na koji se raspolaže privatnim kapitalom. "Svi bi investirali u neke nekretnine i slično i drkali k*rac doma", napisao je jedan korisnik, aludirajući na uvriježenu praksu ulaganja u stanove i apartmane, umjesto u proizvodnju, tehnologiju ili istraživanje i razvoj. Upravo manjak ulaganja u digitalizaciju i automatizaciju često se ističe kao jedan od razloga niže produktivnosti, unatoč činjenici da Hrvati u prosjeku rade više sati tjedno od prosjeka Europske unije.
Na strukturni aspekt problema ukazao je još jedan komentar: “Kod nas je mala produktivnost jer je većina ekonomije/zaposlenih u niskoprofitnim sektorima… Bolju sliku bi pružio uvid po sektorima.” Usporedbe bez detaljne sektorske analize, smatraju sudionici rasprave, mogu biti varljive jer ne otkrivaju gdje se točno krije prostor za rast i razvoj.
Ipak, dio komentatora upozorio je da je početna karta temeljena na zastarjelim podacima te ponudio noviju perspektivu. "Ako je vjerovati podacima iz 2025. trenutno smo 30. u svijetu po produktivnosti sa 58 $ outputa po satu. Produktivniji smo od svih zemalja istočne Europe osim Slovenije", naveo je jedan korisnik, istaknuvši kako bi Hrvatska, nastavi li se takav trend, mogla sustići i Sloveniju. Optimističan ton naišao je na odobravanje. "Impresivno, hvala ti, ovo mi je popravilo dan neironično", priznao je jedan od sudionika rasprave.
Premda Hrvatska i dalje osjetno zaostaje za prosjekom Europske unije, koji se kreće oko 79 dolara po satu rada, rasprava je pokazala da dio javnosti prepoznaje ključne izazove: potrebu za jačanjem industrija visoke dodane vrijednosti, učinkovitijom državnom upravom i pametnijim investicijama. Umjesto duljeg radnog vremena, poruka većine komentatora svodi se na – nužna je pametnija i konkurentnija ekonomija.