SUKOB

Prihvati li sud žalbu B. Divjak, Hrvatski studiji se gase?

Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL
Blaženka Divjak predstavila rezultate procesa provjere vjerodostojnosti diploma
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Blaženka Divjak
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Blaženka Divjak
22.01.2020.
u 13:27
Sveučilište u Zagrebu izradilo je, kao “država u državi”, svoj prijedlog Zakona o visokom obrazovanju
Pogledaj originalni članak

Mogu li studenti Fakulteta hrvatskih studija, razljućeni mogućim budućim sudskim epilogom vezanim za spomenutu instituciju, u kojoj će strasti tek buknuti, presuditi ministrici obrazovanja Blaženki Divjak?

I te kako. Unatoč tome što, uz brojne neosporne dosadašnje pogreške resorne ministrice i njezin napadani PR u “Školi za život”, u slučaju Hrvatskih studija Divjak nije napravila nijedan pogrešan korak.

Što ako sud ukine HS?

Ipak, inzistiranje na legalnosti proglašenja Hrvatskih studija fakultetom moglo bi joj se obiti o glavu kada studenti shvate da ih trenutačni razvoj događaja na novoosnovanom fakultetu ugrožava.

Podsjetimo, nakon što je Senat Sveučilišta u Zagrebu donio odluku prema kojoj Hrvatski studiji od odjela postaju fakultet, a rektor Damir Boras svojevoljno imenovao dekana, prethodnika ministrice Pavu Barišića (što nije praksa ni na jednom fakultetu, nap. a.) Hrvatski studiji su kao fakultet upisani u sudski registar. I to bez zakonski propisane suglasnosti koju je trebalo izdati Ministarstvo obrazovanja.

Štoviše, Divjak je tvrdila da zahtjev za suglasnošću nije nikada ni dobila, a novoimenovani dekan Barišić da je zahtjev poslao. Ministrica se ponovno oglasila i kazala da je od Hrvatskih studija zaprimila Odluku Senata o osnivanju Fakulteta, i to kao dio popratne dokumentacije u zahtjevu za povećanje plaće dekana i prodekana, ali ne kao zahtjev za suglasnošću.

Nakon toga ministrica Divjak Državnom odvjetništvu podnosi prijedlog za ulaganje žalbe na rješenje o upisu Hrvatskih studija u sudski registar, a novoimenovani dekan Pavo Barišić podnosi kaznenu prijavu protiv ministrice Divjak zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti.

U cijelu se priču uključuje i Vilim Ribić iz Sindikata znanosti tumačeći kako su Hrvatski studij trebali tražiti suglasnost Ministarstva i problematizira potez dekana Barišića koji sa zaposlenicima odjela Hrvatskih studija sklapa nove ugovore o radu. Ali Vilim Ribić nije podnio žalbu sudu, iako je to mogao inicirati, zbog spornog upisa fakulteta u sudski registar – taj potez preuzela je ministrica obrazovanja.

I gdje je tu potencijalno nezadovoljstvo studenata zbog kojeg bi mogla pasti ministrica?

Upravo u toj činjenici, jer ako sud utvrdi da je Blaženka Divjak u pravu, što potvrđuju dva zakona, sud može odlukom o brisanju u sudskom registru jednostavno izbrisati Fakultet hrvatskih studija. Drugim riječima, jedinim pravnim aktom koji joj je preostao u borbi sa Sveučilištem u Zagrebu ministrica će u očima onih koji su najvažniji, u očima studenata, postati krivac.

Dakle, dođe li do brisanja studija, scenarij je predvidljiv – samo će Divjak biti proglašena najvećim krivcem.

Je li u ovoj priči doista ministrica Divjak potencijalno jedini krivac pitali smo i Pavu Barišića – no njegov odgovor do zaključenja ovog broja nismo dobili.

Naime, upravo su u doba Pave Barišića, kada je on obnašao ulogu ministra, Hrvatski studij promijenili status u odjel! Uz veliku pobunu studenata i profesora, ali i Blaženke Divjak. Pavo Barišić tada u tom potezu nije vidio nikakav propust. Pokrenuo je, uz ostalo, i izmjenu Zakona o znanosti, koji je Blaženka Divjak dolaskom u Ministarstvo obrazovanja ignorirala, planirajući njime utjecati i na Hrvatske studije.

Tražili i podršku Plenkovića

A zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju samo je još jedan od motiva sve jačih i žešćih sukoba koji se odvijaju u akademskoj sjeni između rektora Damira Borasa i ministrice Divjak.

Koliko je priča otišla daleko jasno je iz činjenice da je Sveučilište u Zagrebu, kao “država za sebe”, izradilo svoj prijedlog zakona, paralelan onom koji je izradilo Ministarstvo obrazovanja, i proslijedilo ga i više nego samouvjereno na adresu premijera Andreja Plenkovića, od kojeg je Sveučilište u Zagrebu očigledno željelo zatražiti potporu.

U tom paralelnom prijedlogu zakona zadržani su stari načini upravljanja i planirano povećanje ovlasti rektora i prorektora – što je tek potvrdilo velike probleme s kojima su se suočili i prethodni ministri, neovisno o vladama, koji su željeli i imali plan mijenjati upravo spomenuti zakon. A paralelni prijedlog zakona, kao ni u školama, ne poznaje izvrsnost institucija.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 22

DU
Deleted user
14:05 22.01.2020.

podrška Hrvatskim studijima u borbi protiv ministrice koja je odavno prošlost te megauhljeba i parazita Ribića

DD
ddh
13:57 22.01.2020.

Naslov insuinira, kao da je presuda pala i da se Hrvatski studiji zatvaraju, a sudski termin jos nije niti poceo. A Zasto je to tako? Pa jednostavno taj fakultet se zove Hrvatski studiji, a ne srpski ili jugoslavenski studiji. Kod tih studija je jedini sto je sporno,ime Hrvatski studiji. Ali sto drugo ocekivati od komunistickih orjunasko-jugoslavenskih "novinarki i novinara". A to je sve po diktatu Iblerovog trga i Nevena Budaka. I od kada je to Ribic-komunjara taj, koji je mjerodavan za tumacenje zakona? Nebu proslo drugarice i drugovi.

DO
domxerex
13:44 22.01.2020.

Ima tu više različitih interesa. Prvi je manje novca za dijelit na više djelova. Drugi je da neki tamo nemaju potrebni interes ili bolje reći nemaju željeni inters i to mi se trenutno čini kao najveći problem. Ima tu i problema oko konkurencije za studente sa nekim drugim društveno-humanističkim fakultetima koji su se protivili još osnivanju. Ima i onih kojima smeta naziv jer da se zovu jugoslovenski studiji sigurno bi tražili i dodatna sredstva za to. Iskreno ne bi me iznenadilo da je po srijedi i pitanje nečije osvete gdje je ministrica samo alat. Ono što znam je da u hrvatskoj 3/4 studenata studira na društveno-humanističkim studijima. Dakle svega studenata će se zaposliti i nešto proizvoditi. Ranije pomenute 3/4 će osnovati udruge za izvlačenje novca iz proračuna. Poredbe radi u EU su tek 1/4 studenti društveno-humanističkin studija a u naprednim brzorazvijajućim azijskim tigrovima 1/20, jer oni znaju tko proizvodi novac. Pametnom dosta da shvati kako bacamo novac školujuću buduće nezaposlene buntovnike bez razloga koji će propagirati i raditi protiv zemlje (samo zato jer je to cool i jako in u zemljama sponzorima njihove "napredne" ideologije) koja ih je školovala i koja daje novac njihovoj udruzi da mogu živjeti. Ukratko - kokošinjac od sveučilišta i ministarstva - dva sukobljena kokošinjca.