Dok su promišljali o tome kako široj publici približiti 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, povjesničari i arheolozi Muzeja brodskog Posavlja uzeli su u obzir kako je centar hrvatske države bio u dalmatinskom zaleđu. Na razvalinama antičkog svijeta u bivšoj provinciji Dalmaciji nastala je početkom 9. stoljeća hrvatska država.
Više od 250 predmeta
U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, utemeljenom potkraj 19. stoljeća, čuva se i istražuje, među ostalim, i baština srednjovjekovnoga Hrvatskog Kraljevstva. Jedan dio toga bogatog fundusa predstavljen je upravo na izložbi "Chroatorum Bellatores – ratnici u ranom srednjem vijeku" autora Denija Tojčića, kustosa splitskog muzeja.
Izložba donosi više od 250 izvornih predmeta iz razdoblja od 6./7. do 11. stoljeća, iz vremena dolaska Hrvata, utemeljenja hrvatske države i njezine opstojnosti pod kneževima i kraljevima. Pronađeni su najviše u grobovima, ali i u sklopu crkava, u utvrdama pa čak i u rijekama, koji posjetitelje uvode u svijet ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, kada je od malih kneževina stvorena jaka hrvatska kraljevina Tomislavova vremena. Većinom je riječ o vojnoj ili vojnoj statusnoj opremi pojedinaca, ali i dijelovima crkvenog namještaja, na kojem su zabilježena njihova imena ili likovi.
Mačevi, kacige, ostruge, oklopi i kameni spomenici izloženi su uz niz rekonstrukcija, multimedijskih sadržaja i interaktivnih vodiča. Posebnu pozornost izazvali su kostur u sarkofagu s hipokampima iz 9. stoljeća, za kojeg se vjeruje da pripada knezu Borni, te 3D rekonstrukcija glave ranosrednjovjekovnog ratnika.
– Tematika izložbe je ratna, prikazujemo hrvatske ratnike, njihov materijal. Ratnici tada nisu samo ratovali, nije to bila profesionalna vojska, nego je riječ o osobama koje spajaju funkciju ratovanja s funkcijom vlasti. To su bile prilično važne osobe toga doba i iza sebe su ostavile prilično velik i atraktivan materijal se u Dalmaciji često nalazi – rekao je Tojčić.
Na izložbi je predstavljen i zanimljiv i prepoznatljivi brodski suvenir – replika starohrvatskih naušnica iz Brodskih Zdenaca. Riječ je o tri para srednjovjekovnih sljepoočničarki s jagodama i koljencima iz 13. i 14. stoljeća koje su dizajnirane kao naušnice, a izvedene su u srebru i srebru s pozlatom. Pronađene su u crkvi svetoga Petra u Brodskim Zdencima tijekom arheoloških istraživanja 1994. i 1997. godine, a javnosti su ponuđene kao jedinstven i vrijedan podsjetnik sa simbolikom drevne starohrvatske baštine.
– Sljepoočničarke su vrsta nakita slična naušnicama koje su se nosile na tekstilnim trakama pokraj ušiju, a ne na ušima kao danas. Za suvremene potrebe razvijena je inačica koja ide u uho. Imali smo sreću da su sva tri pronađena para naušnica različita te su sva tri oblikovana prema onodobnoj modi – objašnjava muzejski savjetnik arheolog Josip Lozuk.
Priča o hrabrosti i identitetu
Utemeljenje i održavanje državnosti i identiteta u prošlosti, kao i danas, najčešće je vezano upravo za ratovanje. Tako su ratnici igrali važnu, možda i krucijalnu ulogu u utemeljenju hrvatske države u srednjem vijeku, a potom i hrvatskog identiteta uopće. Njihovi su arheološki tragovi zaista brojni, a usto i intrigantni i atraktivni jer često uz funkcionalnu zadaću imaju i onu estetsku, dosežući čak i do umjetničkih vrijednosti. Njihove osobne vrijednosti, pretočene u funkcionalne predmete poput mačeva, ostruga ili natpisa na kamenu, počesto su čin prenošenja njihove uloge u tadašnjem društvu.
Izložba u brodskom muzeju govori o tomu tko su bili i kako su izgledali hrvatski ratnici u "mračnome" ranom srednjem vijeku, kakvo su oružje nosili, s kim su ratovali i tko su im bili vođe. Stotine izvornih artefakata, vojni pribori, ukrasi i natpisi otkrivaju slojeve identiteta, hrabrosti i estetike ratnika koji su oblikovali temelje hrvatske države.
– Hrvati su u ranome srednjem vijeku bili ratnici. Došli su na ovo područje kada su njime harali Avari, naselili su najljepši dio Europe i ostali tu do danas. Neka ovi kameni ulomci, oruđe, oružje i tekstovi koje su kolege muzealci iz Splita na vrlo lijep i pronicav način predstavili ovdje pokažu što je to naša baština, zašto smo mi Hrvati srednjoeuropski narod i zašto smo vezani za zapadnu kulturu – rekao je Hrvoje Špicer, ravnatelj Muzeja brodskog Posavlja.
Kralju Dmitre Zvonimire .. :)