ANKETA Glasujte za Večernjakovu osobu godine 2025.

Unatoč tome što su godinu iza nas obilježili sukobi, ratovi i duboke društvene podjele, kako na međunarodnoj tako i na domaćoj razini, svjedočili smo i cijelom nizu inspirativnih osoba, uspješnih podviga i pozitivnih primjera iako oni često ostaju u sjeni kriza, polariziranih rasprava i negativnih vijesti. Upravo zato Večernji list i ovogodišnjim izborom za osobu godine nastoji prepoznati one koji su, unatoč okolnostima, svojim radom, odlukama i rezultatima pokazali da su profesionalni integritet, izvrsnost i odgovornost prema društvu i dalje prisutni.

Riječ je o prestižnom izboru u sklopu kojeg se od 2011. biraju pojedinci, iznimne osobe koje su svojim radom u protekloj godini pridonijele napretku hrvatskog društva. Među desetero nominiranih, koje je odabrao žiri, nalaze se predstavnici kulture, sporta, poduzetništva te znanosti i obrazovanja, a zajedničko im je to što su svojim djelovanjem nudili pomake, otvarali važne teme ili postavljali nove standarde. Glasanje za osobu godine otvoreno je danas na portalu Večernji.hr, a do 10. veljače svatko može dati svoj glas onome za koga smatra da najviše zaslužuje ovu titulu. Pobjednik će u konačnici biti proglašen odlukom stručnog žirija, uzimajući u obzir i glasove čitatelja.

Igor Bezinović, filmski redatelj

Redatelj Igor Bezinović u protekloj je godini ostvario jedan od najvećih uspjeha hrvatske kinematografije. Njegov dokumentarno-igrani film "Fiume o morte!" na originalan i politički hrabar način tematizira D'Annunzijevu okupaciju Rijeke, otvarajući osjetljivo pitanje mita, fašizma i identiteta grada i regije. Film je postao najgledaniji hrvatski dokumentarni film u kinima, na Pulskom filmskom festivalu osvojio je šest Zlatnih arena, a nagrađen je i Europskom filmskom nagradom za najbolji dokumentarni film, takozvanim europskim Oscarom. "Fiume o morte!" osvojio je i glavnu nagradu Tiger Award na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu te nagradu FIPRESCI, čime je potvrđena njegova važnost i na međunarodnoj razini. Ovim je filmom Bezinović nadogradio niz prijašnjih zapaženih ostvarenja nagrađenih Oktavijanom i Velikom zlatnom arenom, potvrdivši se kao autor koji sustavno spaja umjetnički rizik, povijesnu temu i snažan društveni odjek.

dr. sc. Karin Doolan, znanstvenica

Znanstvenica dr. sc. Karin Doolan s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu dobila je 2025. prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća, tzv. znanstveni Oscar, čime je ostvarila povijesni uspjeh za hrvatske društvene znanosti. Njezin petogodišnji projekt bavi se ulogom škola u kontekstima prirodnih katastrofa i kriznih situacija te načinima na koje obrazovne institucije doprinose otpornosti zajednica. Riječ je o prvom ERC projektu u području društvenih znanosti u Hrvatskoj, što dodatno naglašava važnost i međunarodnu relevantnost istraživanja. Doolan se u svom radu sustavno bavi povezivanjem znanstvenih spoznaja i javnih politika, a ovaj projekt Hrvatsku pozicionira kao ravnopravnog partnera u europskim istraživanjima društvene otpornosti.

Marijan Gubina, mirotvorac i humanitarac

Marijan Gubina preživio je kao desetogodišnji dječak 260 dana zatočeništva u Dalju, gdje je bio podvrgnut životu u logoru, mučenju, gladi i ropskom radu. To je strahote opisao u knjizi "260 dana", objavljenoj 2011., prema kojoj su nastale kazališna predstava u osječkom HNK te filmska adaptacija koja se u protekloj godini prikazivala u kinima diljem Hrvatske. Film je snimljen u režiji Jakova Sedlara, a u njemu igra i Tim Roth. No umjesto trajne identifikacije sa statusom žrtve, Gubina je posljednjih godina izgradio snažan javni angažman usmjeren k pomirenju, nenasilju i međusobnom razumijevanju. Uspješan je poduzetnik, a paralelno s poslovnom karijerom sustavno se bavi mirotvornim radom, osobito putem predavanja mladima u školama diljem Hrvatske. Njegov javni nastup temelji se na osobnom iskustvu, ali i jasnom stavu da se trajni mir i društvena kohezija mogu graditi isključivo dijalogom, odgovornošću i odbacivanjem mržnje.

dr. sc. Iva Hraste Sočo, intendantica HNK u Zagrebu

Dr. sc. Iva Hraste Sočo u 2025. ponovno je imenovana intendanticom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, nakon mandata u kojem je HNK postao otvoreniji prema međunarodnim suradnjama i pridobivanju nove publike. Jedan od ključnih projekata koji si obilježili njezin program je otvaranje nove scene HNK2 u Adžijinoj ulici, što se smatra jednim od najvećih infrastrukturnih iskoraka u hrvatskoj kulturi posljednjih godina. Uz razvoj repertoara i jačanje ansambala, naglasak je stavila na inovativne pristupe razvoju publike i dostupnost kazališta. Na europskoj razini djeluje kao članica upravnog odbora Opera Europe, najveće organizacije opernih kuća, te kao članica žirija Fedora Prizes Biennale 2025., koji okuplja europske filantrope u području opere i baleta.

Jakov Jozinović, glazbenik

Jakov Jozinović u protekloj je godini postao najpoznatije novo ime domaće glazbene scene. Treba istaknuti da je publiku najprije oduševio na društvenim mrežama, gdje se proslavio interpretacijama poznatih pjesama, a onda je uspio svoju digitalnu slavu pretočiti i u koncerte i nastupe na koje se publika odazvala, što je u kontekstu današnje glazbene industrije izrazito zahtjevno. Njegova autentičnost i dosljednost u radu omogućili su mu da okupi publiku koja ga prati i izvan društvenih mreža, što je rijedak iskorak među izvođačima njegove generacije. Ipak, Jozinović je uspješno ostvario taj prijelaz iz virtualnog u stvarni svijet i postao prava glazbena senzacija, što je potvrdio i rasprodanim koncertom u Areni Zagreb nakon kojega je najavio još jedan. U studenom 2025. objavio je i prvi autorski singl "Polje ruža", čime je započeo novu fazu karijere.

Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak lani je predvodio kompaniju kroz jednu od najuspješnijih poslovnih godina u njezinoj povijesti, šestu uzastopnu otkako bilježi rast. Končar grupa ostvarila je rekordne prihode, rast dobiti i knjigu narudžbi koja je premašila dvije milijarde eura, potvrđujući stabilan višegodišnji uzlazni trend. Posebno se ističe strateška odluka o širenju poslovanja na američko tržište, uključujući najavu gradnje tvornice u Teksasu, što predstavlja jedan od najvećih međunarodnih iskoraka hrvatske industrije u posljednja dva desetljeća. Kolakov mandat obilježen je i snažnim fokusom na energetsku tranziciju i tehnološke inovacije, čime Končar postaje važan akter europske industrijske budućnosti.

Zrinka Ljutić, skijašica

Devetnaest godina nakon Janice Kostelić i 14 godina nakon njezina brata Ivice, Zrinka Ljutić postala je prva članica hrvatske skijaške reprezentacije koja je kući donijela Mali kristalni globus. A njega je dobila za ukupnu pobjedu u slalomskom poretku Svjetskog kupa. Osim toga, po zbiru bodova iz veleslaloma i slaloma, Zrinka je osvojila i četvrto mjesto u ukupnom poretku Svjetskog kupa, što je domet kakav hrvatsko skijanje nije postiglo još od 2012. i Ivičina četvrtog mjesta. Ova 22-godišnja Zagrepčanka nova je skijaška zvijezda koja je zasjala u godinama kada su mnogi već počeli misliti da ćemo se Janice i Ivice podsjećati kao likova iz bajke kakva se više ne može ni ispričati. Ta priča jest neponovljiva, ali raduje što je na scenu stigla Zizi za koju se vjeruje, bez obzira na poteškoće s kojima se suočila u aktualnoj sezoni, da će njezini najveći uspjesi uslijediti u godinama koje su pred nama.

Matej Meštrović, glazbenik

Skladatelj i pijanist Matej Meštrović već je godinama prisutan na međunarodnoj glazbenoj sceni, a u protekloj godini dodatno se istaknuo projektom koji je snažno odjeknuo i u Hrvatskoj i izvan nje. Njegov oratorij "Anno Domini 925. Kralj Tomislav" izveden je pred tisućama posjetitelja u Zagrebu, uz velik ansambl i produkciju kakva se rijetko viđa u domaćim okvirima. Djelo je potom osvojilo dvije zlatne medalje na Global Music Awardsima, za kompoziciju i koncept, čime je dobilo i snažnu međunarodnu potvrdu. Meštrovićev rad spaja povijesnu temu i suvremeni glazbeni izraz, približavajući pritom klasičnu glazbu širokoj publici i pokazujući da ambiciozni domaći projekti mogu dobiti globalno priznanje.

Izv. prof. dr. sc. Srećko Sabalić i prof. dr. sc. Janoš Kodvanj, liječnik i inženjer

Izv. prof. dr. sc. Srećko Sabalić, ortoped i traumatolog te predstojnik Klinike za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, i prof. dr. sc. Janoš Kodvanj s Fakulteta strojarstva i brodogradnje ostvarili su izniman uspjeh registracijom patenta u Sjedinjenim Američkim Državama. Inovacija se odnosi na novi sustav zaključavanja koštanih ploča i vijaka za fiksaciju prijeloma, s ciljem veće stabilnosti i fleksibilnijeg postavljanja u operacijama. Uspjeh je tim veći jer je rezultat suradnje kliničke prakse i eksperimentalne mehanike, pri čemu je Kodvanj redoviti profesor u trajnom izboru i voditelj Laboratorija za eksperimentalnu mehaniku na FSB-u, a Sabalić, uz zahtjevan klinički rad, kontinuirano objavljuje i razvija inovacije primjenjive u praksi.

Doc. dr. sc. Marko Šestan, znanstvenik

Doc. dr. sc. Marko Šestan s Medicinskog fakulteta u Rijeci dobitnik je prestižnog ERC Starting Granta, potpore namijenjene mladim istraživačima koji pokreću vlastite inovativne projekte. U sklopu projekta "Every smell you take" istražuje kako mirisi mogu utjecati na uvjetovanje imunosnog sustava tijekom infekcija, spajajući imunologiju i neuroznanost. Šestan je već tijekom doktorata dobio Državnu nagradu za znanost i više priznanja za mlade znanstvenike, a dio svoje karijere gradio je i na međunarodnom postdoktoratu u lisabonskom Centru Champalimaud. Njegov projekt primjer je istraživanja koje iz Hrvatske doseže europsku razinu, ne samo što se tiče financiranja, već i temom koja postavlja potpuno nova pitanja u biomedicini.