Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 25
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
AUTO-BOMBA

Ovo je bio prvi napad radikalnog islamskog terorizma na europskom tlu i jedini u Hrvatskoj - zadrhtao je čitav grad

Foto: Večernji list
20.10.2026.
u 07:08
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Tog petka 20. listopada 1995. godine pred Policijskom upravom eksplodirao je automobil-bomba. U početku se sumnjalo da iza napada stoji narko-mafija ili srpski teroristi, a onda je stigla zastrašujuća prijetnja: „Hrvati, zatvorite pred sobom vrata pakla!“ Odgovornost za prvi napad radikalnog islamskog terorizma na europskom tlu i jedini takav udar na teritoriju Republike Hrvatske preuzela je egipatska radikalna islamska skupina Al-Gama'a al-Islamiyya. Bio je to čin osvete zbog nestanka njihovog vođe Talaata Fouada Qasima, poznatog i kao Abu Talal al-Qasimi, kojeg je hrvatska policija navodno uhitila. Nakon tog napada, pet godina kasnije na hrvatsku su adresu stigle i nove prijetnje jednog od najtraženijih terorista na svijetu, Al-Islamboulija, koji je poručio da će zemlja gorjeti od auto-bombi te da će biti do koljena u krvi.

Vozač Fiata talijanskih registracijskih oznaka zatražio je tog jesenjeg dana od službe osiguranja dopuštenje da se uveze u dvorište PU primorsko-goranske. Kada je parkirao automobil, nitko od policijskih službenika nije pretpostavio da je 35-godišnji Kuvajćanin John Fawza ispred glavnog ulaza zgrade parkirao automobil-bombu s čak 70 kilograma visokoeksplozivnog TNT-a. Ipak, Fiat stranih registracijskih oznaka na parkiralištu koje je namijenjeno samo za vozila policije privukao je pozornost jednog od dežurnih policajaca koji je prišao vozaču i naredio mu da odmah pomakne automobil. No, kada je vozač počeo manevrirati, Fiat je pri okretanju zadnjim dijelom zapeo za povišeni plato pomoćnog ulaza u policijsku zgradu nakon čega je odjeknula strahovita eksplozija. Točno u 11 sati i 22 minute zadrhtao je čitav grad.

Vozač automobila na mjestu je poginuo, njegov suputnik zadobio je teške ozljede, a policajac koji je u tom trenutku bio u neposrednoj blizini automobila-bombe vještim je bacanjem u stranu uspio izbjeći kobne posljedice. Od siline detonacije na tlu je nastao veliki krater, 70 kilograma eksploziva potpuno je raznijelo Fiat 131 Mirafiori, a u stravičnoj eksploziji ranjeno je dvoje prolaznika i 27 osoba, većinom policijskih službenika koji su se zatekli u zgradi. Kompletno prizemlje policijske zgrade bilo je uništeno, sva stakla na toj višekatnici su popucala, a stradala je i obližnja poslovnica Zagrebačke banke te Osnovna škola „Nikola Tesla“. Iz gorućeg automobila sukljao je plamen koji se dizao gotovo do samog vrha zgrade, a dijelovi uništenog automobila-bombe bili su razbacani uokolo, u krugu od stotinjak metara. Prizor na mjestu nesreće bio je stravičan, a potresne slike iz Rijeke, kojom se širio miris dima i eksploziva, obišle su čitav svijet.

Foto: Večernji list

Policija je odmah nakon incidenta blokirala uži prostor oko zgrade Policijske uprave i sve prilaze Rijeci, a vođenje istrage preuzeli su vojni istražni organi. U fokusu sumnji našli su se narko-mafija i srpski teroristi, a razvila se i teorija da iza nemilog događaja stoji 'treći čovjek'.

„Postoje razne mogućnosti. Jedna bi mogla biti početak suđenja grupi optuženoj za šverc droge, a druga stalne srpske prijetnje da će se terorizmom boriti protiv Republike Hrvatske na cijelom njezinom području, idućih 100 godina“, rekao je tadašnji ministar unutarnjih poslova, Ivan Jarnjak, odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućim motivima tog terorističkog čina.

Naime, budući da su baš tih dana riječki policajci raskrinkali krijumčarski lanac kojim se švercao heroin, pri čemu je i zaplijenjeno 30 kg heroina, posumnjalo se da iza eksplozije u Rijeci stoje strani državljani umiješani u poslove narko-mafije, koji se osvećuju riječkoj policiji. No, rodila se tada i teorija trećeg čovjeka – pretpostavljalo se, naime, da su vozač i suvozač imali zadatak ostaviti automobil pun eksploziva pred policijskom postajom, a potom se s trećim čovjekom koji ih je čekao, udaljiti s tog mjesta te daljinski aktivirati auto-bombu. Jedna od pretpostavki bila je i da je sporni 'treći čovjek', vidjevši da se situacija dolaskom policajca zakomplicirala, sam aktivirao eksploziv, žrtvujući pri tom svoje kompanjone.

Ipak, konkretan odgovor na pitanje 'Tko stoji iza terorističkog napada u Rijeci' nije se dugo čekao – dan nakon nemilog događaja odgovornost je preuzela egipatska, muslimanska, militantska skupina Al-Gamma’a Al-Islamiyya, čiji su se pripadnici javili jednoj međunarodnoj novinskoj agenciji u Kairu. Kao razlog za napad ekstremisti su naveli zadržavanje u pritvoru jednog od čelnih ljudi njihove organizacije, Abu Talaata al-Qasimija, koji je navodno bio uhićen u Zagrebu. Tu je vijest prenijela agencija Reuter uz tvrdnju da Talaata i dalje drže hrvatski organi gonjenja, iako je prema službenoj verziji, Al-Qasimi bio prebačen na granični prijelaz Vinjani Donji, nakon čega mu se gubi svaki trag.

„Hrvati, pustite Abu Talaata prije nego što bude kasno. Ova herojska akcija dolazi kako bi Hrvatima pokazala da slučaj šeika Talaata al-Qasimija ne može proći drugačije nego u potocima prolivene krvi..... Hrvati, varate se ako mislite da će slučaj proći mirno. Krv koja ključa u žilama pripadnika islamističkih skupina i drugih sinova islama neće se smiriti dok se u Zagrebu ne oslobodi šeik Quasimi. Ući ćete u rat čiji doseg samo Alah zna. Hrvati, zatvorite pred sobom vrata pakla i neka vam bude dovoljno ono što se zbilo“, stajalo je u prijetećoj poruci, upućenoj Hrvatskoj koju je objavio egipatski opozicijski list Al Wahd.

No, iako je odgovornost za napad preuzela organizacija Al-Gamma’a Al-Islamiyya, iza tog čina stajalo je i konkretno ime i prezime. Muhammad Shawki al-Islambouli, brat ubojice egipatskog predsjednika Anwara al-Sadata i zet vođe Al-Kaide, Osame bin Ladena, osobno je, u znak osvete zbog nestanka istaknutog pripadnika te organizacije, naredio postavljanje bombe u automobil koji je eksplodirao u Rijeci. Hrvatski se grad našao na meti jer su se pojavile špekulacije da je Abu Talaat al-Qasimi upravo u Rijeci predan američkim obavještajcima koji su ga sumnjičili za teroristički napad na Svjetski trgovački centar 1993. godine.

'Auto-bomba koja je eksplodirala ispred policijske postaje u Rijeci prvi je teroristički napad protiv hrvatskih interesa, ako hrvatske vlasti ne puste na slobodu pripadnika egipatske radikalne islamske grupe Al-Gamma Al-Islamiyya, šeika Talaata al Qassimija“, zaprijetili su u razgovoru za jednu egipatsku novinsku agenciju članovi te organizacije koja je preuzela odgovornost za bombaški napad.

Nitko te 1995. godine nije mogao pouzdano znati hoće li napad u Rijeci biti i jedini ili samo jedan u nizu predstojećih terorističkih napada, pa su u među građanima Rijeke, ali i u ostatku Hrvatske zavladali strah i panika. Napetost je ponovo eskalirala pet godina kasnije, kada je jedan od najtraženijih terorista na svijetu, Al-Islambouli, u Afganistanu priznao da je on glavni organizator i mozak napada. Rekao je da je auto-bomba u Rijeci bila tek neuspješan pokušaj te je zaprijetio da će sljedeći napad bolje isplanirati. Koncem 2000. godine Al-Islambouli je ponovno zaprijetio poručivši da će, ako se ne dozna gdje je njegov prijatelj Al-Qasimi, čitava Hrvatska gorjeti od auto-bombi i da će biti do koljena u krvi.

Tadašnji hrvatski predsjednik Stipe Mesić reagirao je na Al-Islamboulijeve prijetnje - obratio se odvjetniku Al-Gamma Al-Islamiyye, Montasaru al-Zaiyatu te je obećao da će Hrvatska ispitati okolnosti nestanka Abu Talaata al-Qasimija, a zauzvrat je tražio da Al-Gamma Al-Islamiyya skine Hrvatskoj metu s čela. Iako nestanak terorističkog vođe koji se navodio kao razlog terorističkog napada na Rijeku nikad nije razjašnjen, baš kao niti mnogi detalji eksplozije auto-bombe, nove stravične Al-Islamboulijeve prijetnje ipak se, nasreću, nisu ostvarile.

FOTO Kao da je ratna zona: Ovako nakon noći kaosa izgleda Pariz
1/51
Ključne riječi

Komentara 1

BR
Brnjonjo
08:15 20.10.2026.

Možemovci su trojanski konj radikalnog islamizma.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata