Hrvatska je i ove godine među najpoželjnijim turističkim odredištima u Europi, a svake sezone privuče milijune posjetitelja. No kakav je život u zemlji kada se ugase turističke gužve i što se krije iza razglednica s Jadrana? Na ta pitanja pokušala je odgovoriti poljska novinarka i autorica knjige Fjaka Aleksandra Wojtaszek u intervjuu za češki portal Seznam Zprávy .
Na samom početku razgovora ističe da, prema njezinu mišljenju, ne postoji jedinstveni hrvatski mentalitet ni tipično hrvatsko jelo jer je zemlja oblikovana brojnim povijesnim i kulturnim utjecajima – od antičkih, balkanskih i osmanskih do austro-ugarskih.
Ipak, smatra da postoji jedna zajednička karakteristika. "Ako nešto povezuje sve te utjecaje, to je potreba za druženjem, naglasak na međuljudskim odnosima i činjenica da se jutarnja kava ne pije na brzinu iz papirnate čaše na putu do posla, nego sjedeći s prijateljima ili susjedima. Toliko je to izraženo da se ponekad u šali pitam: Tko u ovoj zemlji radi kada svi samo sjede u kafićima i piju kavu? " rekla je Wojtaszek.
Govoreći o turizmu, ocijenila je da se Hrvatska posljednjih desetljeća znatno promijenila. Prisjetila se vremena kada su obitelji turistima iznajmljivale vlastite kuće ili apartmane, dok danas, smatra, prevladavaju veliki međunarodni investitori koji grade zatvorene turističke komplekse namijenjene imućnijim gostima. Prema njezinu mišljenju, takav razvoj povećava cijene i otežava poslovanje manjim lokalnim poduzetnicima. "Kroz tri mjeseca sezone Hrvatska primi oko 20 milijuna turista, ali zemlja nije beskonačna. Zato cijene rastu kako bi se privukli gosti veće platežne moći", rekla je.
Kao primjer navela je Dubrovnik , za koji tvrdi da je život u povijesnoj jezgri postao preskup, zbog čega su brojni dugogodišnji stanovnici napustili centar grada. Spomenula je i Dioklecijanovu palaču u Splitu , za koju smatra da je posljednjih godina izgubila dio lokalnog karaktera zbog sve većeg utjecaja platformi za kratkoročni najam.
Naslov svoje knjige Fjaka objasnila je kao dalmatinski izraz koji označava stanje opuštenosti i svojevrsne meditativne lijenosti tijekom vrućih dana. Istaknula je da taj pojam, osim pozitivnog značenja, može opisivati i osjećaj rezignacije ili uvjerenje da pojedinac ne može promijeniti društvo u kojem živi.
Govoreći o hrvatskom gospodarstvu, Wojtaszek je ustvrdila da zemlja u velikoj mjeri ovisi o turizmu t e da mnogi stanovnici nekoliko mjeseci godišnje rade sezonske poslove, neovisno o obrazovanju ili profesionalnim ambicijama. Dodala je kako dio Hrvata zbog toga odlazi raditi u inozemstvo, dok nedostatak radne snage sve više popunjavaju strani radnici.
Unatoč kritikama, naglasila je da Hrvatsku i njezine stanovnike iznimno cijeni. "Volim Hrvatsku i Hrvate, ali to ne znači da sam slijepa za probleme koje ta zemlja ima ", rekla je. Na kraju je istaknula da upravo druženje smatra najvažnijom odlikom hrvatskog društva. "Hrvati pridaju veliku važnost zajedničkom provođenju vremena. Kod njih se kava ne pije usput, nego se uz nju razgovara. Posao tada može pričekati, a međuljudski odnosi uvijek su na prvom mjestu", zaključila je poljska novinarka.
Zanimljivo kako su najveći stručnjaci za uhljebe često upravo privatnici koji imaju najviše vremena sjediti po kafićima i objašnjavati kako jedini oni rade.