"Vodstvo CDU-a drhti: vruća glasina o novoj visokoj funkciji za Merkel", "Hoće li postati predsjednica države? CDU drhti zbog glasine o Merkel iz tabora Zelenih". Ovo su jutrošnji naslovi njemačkih portala Bild.de i Focus.de koji su u njemačkoj javnosti odjeknuli poput bombe.
Umirovljena Angela Merkel ponovno je u središtu političkih špekulacija u Njemačkoj, nakon što je objavljeno da bi bivša kancelarka mogla biti kandidirana za saveznu predsjednicu 2027. godine. Iako zasad nema službene potvrde ni iz vladajućeg demokršćanskog CDU-a ni iz drugih stranaka, sama činjenica da se njezino ime ponovno pojavljuje u toj ulozi izazvala je snažne reakcije na političkoj sceni.
Bild piše o “iznenađujućem scenariju” koji kruži političkim Berlinom, dok Focus govori o mogućoj kandidaturi koja bi mogla promijeniti odnose snaga nakon predsjedničkih izbora 2027. Oba medija naglašavaju da je riječ o špekulacijama, ali i da se ideja ozbiljno razmatra u pojedinim krugovima.
U središtu tih kalkulacija nalazi se odnos između umirovljene Merkel i aktualnog kancelara Friedricha Merza. Iako su iz istog demokršćanskog tabora (CDU), njihov politički sukob traje više od dva desetljeća. Merkel je početkom 2000-tih marginalizirala Merza u CDU-u, a njihov sukob nikada nije izglađen. Nakon njezina povlačenja iz politike 2021. Merz je stranku pomaknuo udesno, čime se dodatno udaljio od centrističke linije s tendencijom ulijevo koji je obilježio eru Merkel.
Upravo u tome neki vide razlog zašto se u krugovima oporbenih Zelenih, a dijelom i socijaldemokratskog SPD-a, spominje ideja da bi Merkel mogla biti protuteža Merzu i jačanju desnice. Kao predsjednica, ona ne bi imala izvršne ovlasti, ali bi imala snažan simbolički i moralni autoritet. Njezina kandidatura mogla bi, prema tim tumačenjima, poslati poruku kontinuiteta i umjerenosti, nasuprot tvrđem smjeru aktualnog kancelara. Istodobno, Merkel i dalje uživa respekt u dijelu CDU-ova članstva, što bi potencijalno otežalo Merzu da se otvoreno suprotstavi takvoj ideji.
Njemački savezni predsjednik ima više ceremonijalnu ulogu i ne biraju ga građani izravno, nego ga bira Savezna skupština (Bundesversammlung), posebno tijelo koje se sastaje svakih pet godina isključivo u tu svrhu. Čine je svi zastupnici Bundestaga te jednak broj predstavnika koje imenuju pokrajinski parlamenti. Za izbor je potrebna apsolutna većina u prva dva kruga glasanja, dok je u trećem dovoljna relativna većina. Upravo zato je ključna sposobnost postizanja širokog političkog konsenzusa.
U tom kontekstu oporbeni Zeleni i SPD mogli bi imati važnu ulogu. Ako bi odlučili podržati kandidatkinju ili kandidata izvan aktualne vladajuće većine, mogli bi presuditi ishod, osobito ako odnos snaga u Bundestagu i pokrajinama bude tijesan. U dijelu tih krugova, prema medijskim napisima, Merkel se promatra kao figura koja bi mogla okupiti širi centristički blok i spriječiti dodatnu polarizaciju političke scene.
Istodobno se u CDU-u razmatraju i drugi kandidati. Kao moguće kandidatkinje za predsjednicu države spominju se predsjednica Bundestaga Julia Klöckner te ministrica obrazovanja Karin Prien. Obje pripadaju CDU-u i uživaju veliko povjerenje kancelara Merza, a njihova bi kandidatura predstavljala jasnu poruku kontinuiteta unutar demokršćanskog tabora.
Merkelina politička ostavština i dalje snažno oblikuje rasprave. Tijekom migrantske krize 2015. donijela je odluku da Njemačka primi stotine tisuća izbjeglica, uz poruku „Wir schaffen das“ (Uspjet ćemo). Ta odluka učvrstila je njezin međunarodni ugled u liberalnim krugovima, ali je i produbila podjele unutar zemlje te pridonijela jačanju desnih populističkih snaga, najviše Alternative za Njemačku (AfD). Još ranije, u krizi eurozone, Merkel je bila ključna figura u oblikovanju europskih paketa pomoći i fiskalne discipline, čime je stekla reputaciju najmoćnije europske političarke.
Hoće li se iz medijskih špekulacija izroditi stvarna kandidatura, zasad je neizvjesno. No već sama mogućnost da se Angela Merkel vrati u politički vrh, makar u ceremonijalnoj ulozi, pokazuje koliko je njezina politička sjena i dalje prisutna u Njemačkoj – i koliko su aktualni odnosi snaga unutar Berlina još uvijek povezani s njezinim nasljeđem. Aktualni njemački savezni predsjednik je socijaldemokrat Frank-Walter Steinmeier i na toj je dužnosti od 2017. godine.
I još 5 mil. Azilanata...