Paralelno uz zakon o državnim poduzećima, prošlog je ljeta prvi put donesen i zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), kojim se detaljnije regulira poslovanje te državne institucije, nasljednika nekadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju i agencija koje su iz njega nastale. Oba zakona na snagu su stupila 1. listopada 2025., a početkom siječnja novoustrojeno Upravno vijeće CERP-a na svojoj je prvoj sjednici donijelo i Statut CERP-a, kojim u praksi započinje primjena novog zakona. U praksi će nova regulativa pojednostaviti i ubrzati neke postupke, no u osnovi glavni posao CERP-a ostaje upravljanje dionicama i udjelima u tvrtkama koje nisu među onima od posebnog interesa države, a to su tvrtke koje upravljaju strateškim sirovinama, energetikom i infrastrukturom.
CERP-ov je portfelj s godinama osjetno reduciran, trenutačno broji vlasničke udjele u ukupno 125 tvrtki, od čega je najveći dio u manjinskom portfelju, a u većinskom ih je svega 13. U tijeku je zaključenje prodaje riječkog brodogradilišta 3. maj 1905. slovenskom poduzetniku Dušanu Šešoku, te prijenos vlasničkih udjela na županije i gradove u četiri veletržnice (riječkoj veletržnici iz većinskog i veletržnica u Osijeku, Splitu i Poreču iz manjinskog portfelja). Većinski udjeli u još jednoj tvrtki iz redova onih s većinskim udjelom, prema najavama, tijekom ove godine ponudit će se na prodaju, riječ je o pulskom škveru Uljanik Brodogradnja 1856, a jedna od tvrtki koja će biti u fokusu CERP-a je Luka Vukovar.
Potkraj prošle godine Uprava je provela ispitivanje interesa za strateško partnerstvo i dokapitalizaciju tvrtke pogođene padom pretovara potaknutog ruskom agresijom na Ukrajinu te zastojem u poslovima Petrokemije i sisačke željezare, koji su glavni korisnici Luke. Restrukturiranje već neko vrijeme čeka i Borovo, a iz vlasništva ostalih tvrtki iz većinskog portfelja država se uglavnom ne namjerava povući. To su tvrtke poput Plinacroa, Imunološkog zavoda, Pletera, Hrvatskog centra za razminiranje, Hrvatske brodogradnje – Jadranbroda i ZTC-a. U manjinskom portfelju prevladavaju dionice i udjeli s participacijom uglavnom ispod 10 posto, a kontrolni paket država ima u svega 13 od 112 tvrtki s tog popisa. Znatan dio je i pod rezervacijama, što zbog zaloga za kredite koje su uzimale druge državne tvrtke u kriznim situacijama, poput Borova, ali i zbog neriješenih odnosa s bivšim vlasnicima.
Takvi su slučajevi zagrebačkog hotela Palace, u kojemu država ima više od 30 posto 'zaleđenih' dionica ili hotela Dubrovnik (oko 8%). Pod ključem ima i vrijednih dionica koje kotiraju na burzi, poput onih HT-a, kojih država ima ukupno 1,46 milijuna ili 1,88 posto, ali na raspolaganju je samo 369 tisuća (0,49%). Jučer je ta dionica na ZSE, inače, postizala cijenu od 42 eura.
Pod rezervacijom je i svih 60 tisuća dionica koje država ima u Končaru, a koje čine 2,33 posto svih dionica tvrtke. Njima se jučer trgovalo u prosjeku po cijeni od 740 eura. Još je niz atraktivnih dionica u manjinskom portfelju CERP-a, poput Podravke (1,41 milijuna ili 19,79%), dio kojih je također pod zabilježbom, pa se može trgovati samo s 1,18 milijuna dionica koprivničke kompanije. I u najvećem osiguravajućem društvu u Hrvatskoj, Croatia osiguranju, država ima znatan udjel, 30 posto, s tim da je u ovom slučaju svih 129 tisuća dionica raspoloživo.
Država se do sada nije rješavala tih vrednijih dionica prodajom na burzi, nego ih je, osim za zaloge, koristila za ispunjavanje obveza po drugim zakonima. Tako će uglavnom biti i dalje, jer se predviđa da CERP nastavi obavljati poslove namirivanja obveza države prema populaciji vojnih invalida i obiteljima smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i za naknadu za oduzetu imovinu tijekom komunističke vlasti u bivšoj Jugoslaviji.
Koliko još ima otvorenih postupaka, teško je procijeniti, jer je braniteljima ostavljena mogućnost dodatnog obeštećenja u slučaju povećanja oštećenja, dok se, primjerice, za povrat imovine bivšim vlasnicima još vode brojni sudski postupci na različitim sudovima diljem Hrvatske, a sve komplicira i to što se pojedini nasljednici međusobno spore. Takvim zvučnijim dionicama, kojima se može doći i do prihoda iz dividendi, ublažavalo se negodovanje koje je redovito pratilo takve postupke obeštećenja, jer su se dodavale u pakete u kojima bi se našle i manje atraktivne dionice i vlasnički udjeli, koje je bilo teško utržiti.
Branitelji su dugo lobirali da se promijeni model i da im se umjesto dionica isplaćuje gotovina. Po novome, CERP će braniteljima moći izvršiti isplatu i u državnim obveznicama, dok će za bivše vlasnike ostati isplata dionicama. Novim zakonom o pravnim osobama u vlasništvu RH uvela se i promjena koja se odnosi na prijenos dionica i udjela koje imaju javne ustanove na Republiku Hrvatsku, koja njihovo upravljanje povjerava CERP-u.
Dosad je ova na prvi pogled tehnička prepreka često komplicirala i usporavala odluke, jer je CERP za svaki postupak morao tražiti suglasnost, primjerice, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za dionice koje on posjeduje. A to je znalo potrajati mjesecima. Novina u aktivnostima CERP-a bit će uvođenje tripartitnih razgovora u slučaju prodaje, predstečajnih postupaka ili restrukturiranja tvrtki iz većinskog portfelja. CERP će u vezi s takvim postupcima konzultirati predstavnike HUP-a i sindikalnih središnjica.