Američki predsjednik Donald Trump ponovno je, čini se, bacio oko na Grenland, istodobno izrazivši duboku frustraciju prema NATO-u, optužujući europske saveznike da su okrenuli leđa Sjedinjenim Državama upravo u trenutku kada im je pomoć bila najpotrebnija tijekom sukoba s Iranom. U objavi na svojoj platformi Truth Social Trump je napisao: "NATO nije bio tu kada nam je bio trebao i neće biti tu ako nam ponovo bude trebao. Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše vođenog komada leda!!!" Najnovija oštra izjava dolazi samo dan nakon što je Trump objavio dvotjedno primirje s Iranom nakon više od mjesec dana intenzivnih borbi. Trump je više puta kritizirao članice NATO-a jer se nisu pridružile američko-izraelskim ratnim naporima protiv Irana. Taj poziv na akciju nazvao je 'velikim testom' za Savez, a istodobno je otvoreno prijetio povlačenjem Sjedinjenih Država iz njega. Na konferenciji za novinare u Bijeloj kući u ponedjeljak Trump je izjavio: "Sve je počelo, ako želite znati istinu, s Grenlandom. Mi želimo Grenland. Oni nam ga ne žele dati. A ja sam rekao: ‘Zbogom.'"
Odnosi između Washingtona i europskih saveznika dodatno su se pogoršali nakon što je Trump zaprijetio uvođenjem carina europskim zemljama te signalizirao moguću vojnu akciju kako bi stekao kontrolu nad Grenlandom, danskim autonomnim teritorijem. Već u siječnju Trump je tvrdio da su on i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte postigli ''okvir budućeg sporazuma u vezi s Grenlandom'', piše CNBC.
Iranski rat donio je nove pukotine u transatlantskim odnosima. Nekoliko članica NATO-a usprotivilo se podršci američko-izraelskoj vojnoj kampanji protiv Irana. Uskratile su američkim vojnim zrakoplovima korištenje svog zračnog prostora te odbile sudjelovati u pomorskim snagama usmjerenim na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca za transport energenata. Trumpovi komentari u srijedu uslijedili su nakon sastanka s Markom Rutteom u Bijeloj kući ranije istog dana. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt navodno je izjavila da je NATO "okrenuo leđa američkom narodu".
Rutte je u intervjuu za CNN nakon sastanka priznao da je razočaran mnogim saveznicima NATO-a. Prošli tjedan Trump je Savez nazvao “papirnatim tigrom” i izjavio da “apsolutno” razmatra povlačenje iz NATO-a. Tvrdio je da su se europske članice predugo oslanjale na američka sigurnosna jamstva, a istodobno nudile nedostatnu podršku kada je Washingtonu bila najpotrebnija.
Politički analitičar Michael Feller, glavni strateg u Geopolitical Strategyju, upozorio je: "Trump ne može zauvijek napadati savez, a da ga ne učini šupljim". Feller je dodao da je iranski sukob “testirao jedinstvo” Saveza, jer je Iran nekim članicama NATO-a (Španjolskoj i Turskoj) ponudio izuzeća za dopremu nafte preko Hormuškog tjesnaca.
Uz Trumpove javne napade, Pentagon je tempirao curenje informacija o novim vojnim aktivnostima na Grenlandu. Prema izvješću New York Timesa ranije ovog mjeseca, Sjedinjene Države pregovaraju s Danskom o pristupu trima dodatnim bazama na otoku – što bi bilo prvo veće američko vojno širenje na Grenlandu u desetljećima. Feller smatra da ovaj potez "nije najava invazije, ali je vjerojatno osmišljen za zastrašivanje".
Kako je pisao WSJ, Trumpova administracija razmatra plan kažnjavanja nekih članica NATO-a za koje američki predsjednik smatra da nisu bile od pomoći SAD-u i Izraelu tijekom rata u Iranu, prema riječima dužnosnika administracije.
Prijedlog bi uključivao premještanje američkih trupa iz zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza koje se smatraju nekorisnima za ratne napore u Iranu i njihovo stacioniranje u zemljama koje više podržavaju američku vojnu kampanju. Prijedlog bi bio daleko od nedavnih prijetnji predsjednika Trumpa da će u potpunosti povući SAD iz saveza, što po zakonu ne može učiniti bez Kongresa.
Plan koji je posljednjih tjedana kružio i dobio podršku među visokim dužnosnicima administracije još je u ranoj fazi osmišljavanja i jedan je od nekoliko planova o kojima Bijela kuća raspravlja kako bi kaznila NATO. Naglašava rastući jaz između Trumpove administracije i europskih saveznika nakon predsjednikove odluke o pokretanju rata s Iranom.
Manje od 24 sata nakon početka primirja predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf izjavio je da je Washington prekršio uvjete sporazuma o prekidu vatre. Istodobno je Izrael proveo svoje dosad najteže napade na Libanon, u kojima je ubijeno stotine ljudi. Iran je poručio da bi u takvim okolnostima bilo “nerazumno” nastaviti mirovne pregovore sa Sjedinjenim Državama, što dodatno naglašava krhkost dvotjednog primirja.
Trumpovi ponovni napadi na NATO i Grenland dolaze u trenutku kada Savez pokušava zadržati jedinstvo oko Bliskog istoka, a Europa se suočava s novim pritiscima oko energetske sigurnosti i troškova ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca.
Trump razbjesni 8 milijardi svjetskog stanovništva, a sad svi moramo njega žaliti što je on bjesan. Koga je on pitao kad je počeo ovaj rat sad se mora sam time baviti.